Može li BiH dobiti svoje otoke?

Najava hrvatske ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Vesne Pusić kako će Sporazum bivših predsjednika Hrvatske i Bosne i Hercegovine Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića iz 1999. godine vrlo vjerojatno biti predložen za ratifikaciju u Hrvatskom saboru, izazvala je negativne reakcije hrvatske opozicije.

Prema Sporazumu Hrvatska bi Bosni i Hercegovini prepustila vrh poluotoka Kleka i otočiće Veliki i Mali Školj u malostonskome zaljevu

Negativna reakcija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i stav Vladimira Šeksa, HDZ-ovog zastupnika, kako će se za ratifikaciju Sporazuma Tuđman-Izetbegović morati osigurati potpora dvije trećine saborskih zastupnika, budući da se, ocijenio je, radi o odricanju od suvereniteta, iznova je nametnula pitanje da li će u skorije vrijeme zaista biti riješeno pitanje granice dvije susjedne zemlje.

Hadžić vjeruje Milanoviću

Ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić kazao je za agenciju Anadolija (AA) da je najava ratifikacije Sporazuma Tuđman-Izetbegović "sigurno način da sa Hrvatskom rješavamo sva otvorena pitanja":
 
"Meni je zadovoljstvo što mogu reći da je Vlada Hrvatske pokazala ozbiljnost i zrelost. Ukoliko se obistine navodi ministrice Pusić, onda sasvim sigurno možemo reći da smo apsolvirali jedan od najvećih problema u odnosima dvije zemlje. Stav HDZ-a je samo nastavak njihove retrogradne politike. HDZ Hrvatske ne može negirati volju svoga prvog predsjednika Franje Tuđmana, ali pokušava dobiti jeftine političke poene i  usporiti evropski put nove vlade u Hrvatskoj.

Takve izjave samo idu u prilog kompliciranju odnosa dvije zemlje. HDZ, računajući na emocije, nastoji ostaviti utisak da Vlada Hrvatske čini ustupak BiH. Nije to nikakav ustupak, ali ovo jeste uspjeh  bh. diplomatije i naših komunikacija sa Hrvatskom u protekla četiri mjeseca."
 

Franjo Tuđman i Alija Izetbegović

Hadžić vjeruje Vladi Hrvatske Zorana Milanovića i da će pitanje granice biti sigurno riješeno u najskorije vrijeme

Nadalje, Hadžić je potvrdio da bi nakon rješenja pitanja granica mogla neometano započeti izgradnja mosta Pelješac-kopno. BiH, kako ističe Hadžić, ne može dovoditi u pitanje izgradnju mosta ako je to interes Hrvatske. A Hrvatska će odlučiti hoće li ulaziti u investiciju tešku čak 350 miliona eura.
 
"Rješenje po Sporazumu Tuđman-Izetbegović za nas je prihvatljivo. Svaki rad na zaustavljanju ovih procesa bit će osuđeno na potpuni neuspjeh. Ili onda nema puta Hrvatske ka Evropsku uniju", tvrdi Hadžić.
 
Predsjedavajući državne Komisijeza granice BiH Željko Obradović smatra da je ratifikacija Sporazuma Tuđman-Izetbegović jedno od rješenja: "Druga varijanta je ratifikacija nespornog dijela granice s Hrvatskom, odnosno 95, 5  posto granice, što nije nepoznato u praksi. Naime, sporno je tek 5,7 kilometara  granice. Dakle, postoje dvije varijante.”

Ratifikacija = nema problema

Zastupnik HDZ-a Šeks, izjavio je da je on i 1999. bio protiv ratifikacije te da je tadašnji, već teško bolestan, predsjednik Tuđman bio doveden u zabludu. Po njegovim riječima, Veliki i Mali Školj, te vrh poluotoka Klek,  povijesno su uvijek pripadali Hrvatskoj i nikada, osim za vrijeme otomanskog imperija, nisu bili pod pravosudnom jurisdikcijom druge države

Prof. dr. Ivo Banac, ugledni profesor historije na Univerzitetu Yale, objašnjava da problem neće postojati ako Sabor Hrvatske uspije da ratificira Sporazum Tuđman-Izetbegović
 
"Ali, očito da postoji priličan broj saborskih zastupnika koji nisu zadovoljni tim Sporazumom. S druge strane, to nema veze s planovima Hrvatske za Pelješki most, jer, koliko mi je poznato, u pripremnim razgovorima postignut je dogovor s Bosnom. Zna se kakve moraju biti dimenzije mosta da bi se zadovoljile sve potrebe BiH", naglasio je Banac, piše AA.