Milijarda KM za invalide ne rješava siromaštvo
Iz državnog
budžeta se godišnje izdvoji više od milijardu KM za ratne i neratne invalide.
Radi se o skoro 200.000 korisnika socijalne pomoći po osnovu ratnih prava, u
oba bh entiteta, dok niko zapravo ne zna tačan broj neratnih invalida u BiH.
Prema analizama Svjetske banke, 12,4 posto stanovnika BiH dobija neki oblik socijalne pomoći ili ima neki oblik prinadležnosti. Međutim, socijalna davanja su loše usmjerena, i ne smanjuju siromaštvo. Od novca koji je usmjeren na socijalne kategorije, 17 posto odlazi pojedincima iz petine stanovništva BiH u kojoj su najsiromašniji građani, a 27 posto pojedincima iz dvadesetine ukupnog stanovništva u BiH.
Problem sa socijalnim davanjima je u tome što je njihov najveći dio, 66 posto u FBiH i 75 posto u RS, usmjeren ka ratnim kategorijama i zasnovan na pravu, te nije ograničen drugim primanjima.
Naknade po osnovu prava primaju ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata, porodice poginulih i neratni ili civilni invalidi (rođeni kao invalidi ili sa invalidnošću stečenom na poslu ili drugim nesretnim slučajem). Sredstva dobijaju po osnovu invalidnine, ortopedskih pomagala, tuđe njege i pomoći, za liječenje u banjama...
S obzirom da invalidnine nisu ograničene drugim primanjima, i ministar ili zastupnik i doktor nauka i trgovac i privatni poduzetnik i nezaposlena osoba primaju isti iznos invalidnine i drugih oblika pomoći.
Prema riječima Damira Mehmedbašića, izvršnog direktora Fondacije CPI, “Visok nivo socijalnih davanja u Bosni i Hercegovini je neodrživ, ponajprije zbog toga što se ne isplaćuju onima kojima su namijenjena, nego uglavnom idu u džepove privilegovanih. Osim što se radi o jednoj od najvećih nepravdi u našoj zemlji, neefikasna raspodjela socijalnih davanja predstavlja i prepreku za razvoj.“
Ipak, nisu ni svi invalidi isti: ratni vojni invalidi imaju primanja od 1.000 do 1.800 KM , dok neratni invalidi u RS za tuđu njegu i pomoć dobivaju 41 KM, a u FBiH invalidninu i tuđu njegu i pomoć u ukupnim iznosima između 200 i 600 KM, zavisno od toga u kojem kantonu žive!
Svjetska banka je u više navrata predlagala moguće mjere za smanjenje ovih davanja ili barem njihovog boljeg usmjeravanja: bolje vođeni registri i izbjegavanje dvojnih davanja ili redefinisanje programa pomoći, ali od toga za sada nema ništa. I EU ima programe za reforme socijalnih davanja ugroženim kategorijama stanovništva, ali BiH je još daleko od mogućnosti da koristi te programe.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.