Međunarodni dan nestalih: U BiH se još traga za 7.191 osobom

Međunarodni dan nestalih osoba, 30. august, koji su proglasile Ujedinjene nacije, ima poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu. U proteklom ratu od 1992. do 1995. godine u BiH je nestalo oko 35.000 osoba, a danas, dvije decenije nakon rata, traga se za više od 7.000.

Član kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašović iznio je podatke u vezi s radom Instituta u prvih šest mjeseci ove godine.

On je istaknuo kako su prvoj polovini 2018. godine obavljene 663 predvizite, odnosno posjete potencijalnim lokacijama koje su interesantne u konteksu traganja za nestalima, što je veći broj izlazaka na teren u odnosu na referenti period prošle godine kada je obavljeno 508 takvih posjeta.

Mašović je dodao kako su obavljene i četiri posjete minsko sumnjivim područjima, odnosno utvrđenim minskim poljima.

“U istom periodu podnesena su 63 zahtjeva za traženje nestalih. Broj sanacija bio je osam, a sanacije su potrage za posmrtnim ostacima koji nisu ukopani, odosno tijela koja su ostala na površini ili u nekoj prirodnoj jami. Izvršeno je ukupno 70 ekshumacija, u odnosu na 63 iz istog perioda prošle godine. Broj reekskuhamcija bio je šest, a riječ je o kompletiranju posmrtnih ostataka”, rekao je Mašović, te dodao:

"Kada pogledamo ove brojke i usporedimo s brojem pronađenih žrtava, broj ekshuminarih tijela je svega 54 u prvih šest mjeseci. To jest povećanje u odnosu na 2017. godinu, kada je pronađana 41 osoba, ali još uvijek je u neskladu sa zahtjevima i željama porodica koje tragaju za nestalima.”

Naglasio je kako su u navedenom periodu identificirane najmanje 72 osobe, te podvukao kako je broj identificiranih osoba veći u odnosu na broj ekshumiranih osoba, jer jednim dijelom je riječ o identificiranim osobama koje su ekshumirane i nekoliko godina ranije.

Govoreći o evidenciji o nestalim osobama, Mašović je konstatirao kako je s današnjim danom verificirano 25.016 nestalih osoba, za koje se sigurno može kazati da imaju status nestale osobe u skladu s Zakonom o nestalim osobama.

“To su osobe koje su nestale u peiodu između 30. aprila 1991. pa do 14. februra 1996. godine, a o čijoj sudbini porodice nisu znale ništa”, naglasio je Mašović.

U prvih šest mjeseci ove godine bilo je i 26 zahtjeva za traženje nestale osobe, od kojih je devet novih zahtjeva.

“Ukupan broj aktvnih slučajeva, osoba čija sudbina još nije razriješena je 7.191. Moramo imati u vidu da jedan dio tih osoba između 1.200 ii 1.800 vjerovatno pronađen, ekshumiran i nalazi se u 12 mrtvančinca u BiH kao neidentificarane osobe”, rekao je Mašović.

Naglasio je kako su razlozi neidentificiranih 1.200-1.800 osoba vjerovatno pogrešne identifikacije tokom perioda kada nisu postojale DNK laboratorije do 2000. godine.

“Među 7.191 aktivnim slučajem, mi to nažalost moramo ponavljati, da neće svi biti pronađeni. Svima vama poznati su slučajevi živih lomača u Višegradu, gdje ta djeca, žene i nekoliko muškaraca zapravo fizički više ne postoje. Oni su pretvoreni u prah, pepeo, koji je najverovatnije prosut u rijeku Drinu. Naše traganje za tim osoba biće uzaludno, mi njih nećemo nikada pronaći”, zaključio je Mašović.

Član Savjetodavnog odbora Instituta Amir Kulaglić izgubio je u genocidu u Srebrenici sve muške članove porodice. Još uvijek traga za tri muška člana. Pronalazak i dostojanstveni ukop posmrtnih ostataka za njega znači mnogo.

"Sve članove Savjetodavnog odbora povezuje neiscrpna energija da bi se proces traženja ubrzao i doveo do kraja", naglasio je.

Predsjedavajuća UO Instituta Jadranka Duraković kazala je da je u pripremi i objavljivanje centralne evidencije nestalih (na web stranici Instituta) što je posebno značajno za porodice nestalih.