Lazović: Zašto je Schmidtov prijedlog neprihvatljiv; Podržavam hrabrog Mijatovića

Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca 1990., predsjedavajući Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u Bosni i Hercegovini (BiH), koja okuplja više od 40 potpisnika, te ratni predsjednik Skupštine RBiH, jedan je od prvih koji je imao priliku da razgovara sa visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom uoči najave mogućeg nametanja Izbornog zakona u BiH, što je izazvalo brojne reakcije u BiH i regiji.

Piše: Faruk Vele

Lazović je nedavno govorio i pred Vijećem za implementaciju mira (PIC), pa ima dobar uvid u stavove međunarodne zajednice, barem one koji su prethodili najnovijoj diplomatskoj ofanzivi.

"U jednosatnom razgovoru sa Visokim predstavnikom Christianom Schmidtom predočene su nam njegove osnovne namjere da želi poboljšati transparentnost izbornog procesa i ponuditi mehanizme deblokade FBiH kako se nakon oktobarskih izbora ne bi moglo nastaviti sa opstrukcijama u formiranju vlasti. To je u redu i mislim da ga sve političke partije u tome trebaju podržati", kaže na početku Lazović.

Problem se, dodao je, pojavio u javnosti kada su mediji objavili da OHR planira uvesti procenat od tri posto kao limitirajući za one kantone u kojima nema pripadnika jednog naroda prilikom formiranja Doma naroda Federacije BiH.

"Sama namjera uvođenja etničkog procenta, a kamoli i stvarno nametanje, nije prihvatljiva i naići će na žestok otpor u javnosti. Ako su tačne informacije da se na visokog predstavnika vrši pritisak, prije svega iz Hrvatske, pa onda i nekih uticajnih država, da se izađe u susret Čoviću i HNS-u, onda je to suprotno evropskim principima i mnogim Rezolucijama u kojima se odbacuje etnički model i legitimno predstavljanje kao isključivi uslov formiranja vlasti", upozorio je Lazović.

Uvođenjem etničkog cenzusa, smatra Lazović, vlast u Federaciji BiH bi se isporučila politikama HDZ-a i SNSD-a "jer bi Dom naroda FBiH bio pod njihovom kontrolom".

"Gospodin Schmidt, ako želi pomoći građanima i otvoriti put BiH evropskoj budućnosti, onda njegovi potezi moraju biti oslonjeni na pravne stečevine EU i odluka Evropskog suda za ljudska prava a ne da podlegne političkom pritisku i ucjenama Hrvatske i HNS-a čiji je cilj BiH i njeno društvo pretvoriti u etničke kaveze. Nakon trideset godina patnje s nakaradnim ustavnim i teritorijalnim podjelama i neizvjesnosti koja nas opterećuju, građanima BiH su potrebna rješenja koja otvaraju perspektivu i bude nadu za bolju budućnost", ističe sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

O mogućim rješenjima je imao priliku da govori na posljednjoj sjednici PIC-a kada je rekao "da Ustav BiH, a onda i Izborni zakon, treba radikalno mijenjati".

"Sadašnji izbor članova Predsjedništva BiH više dijeli nego što integriše bh. društvo i državu. Podsjetio sam na prve višestranačke izbore 1990. kada je cijela BiH bila jedna izborna jedinica i kada su svi građani imali aktivno i pasivno biračko pravo. Na tim izborima birali smo i člana Predsjedništva RBiH iz reda 'Ostalih', a danas se već jedanaest godina opstruira implementacija odluka Suda za ljudska prava iz Strazbura", kazao je.

Došlo je, veli, vrijeme da se hrabro i glasno istaknu zahtjevi koji radikalno mijenjaju i ustavnu i izbornu praksu:

"Ako protivnici BiH konstantno je napadaju i koče njen razvoj onda odgovor mora biti, također konstantan, ali prije svega snažan i organizovan kako bi se postigla  stabilna i efikasna država. Moje iskustvo govori da 'STRANCI' više uvažavaju hrabre i odvažne, nego one koje zbog mira u kući pristaju na jalove razgovore i loše kompromise...

Jedan od hrabrijih pojedinaca koji sa svojom ekipom u RS - u promoviše i brani državu BiH je Vojin Mijatović. Stoga i podržavam njegovo obraćanje visokom predstavniku gospodinu Schmidtu kada ga poziva da ne kalkuliše sa nacionalistima i s njihovim etničkim izbornim manipulacijama već da u interesu građana i stabilne države proglasi BiH jednom izbornom jedinicom."