Kučanov izvještaj: Šta građani žele od BiH?

Bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan, koji je ovu zemlju poveo u nezavisnost 1991. godine, prije par mjeseci je od strane premijera Slovenije Boruta Pahora angažiran kako bi analizirao političku situaciju BiH.

Ljubljansko Delo danas objavljuje sažetak Kučanove analize, koja, gledano iz bosanskohercegovačke perspektive, ne nudi ništa novo. Istina, Kučanove primjedbe su dobronamjerne i tačne, ali to je ono što svi već znaju.

Osnovna dilema koja se danas postavlja u BiH jest može li se ona promjenama Daytonskog ustava transformirati u funkcionalnu državu i to po volji svih njenih građana ili se oni slažu sa sadašnjim stanjem koje prijeti dezintegracijom, glavna je poruka iz tzv. Kučanova izvještaja, prenosi Hina.

Kučan je proteklih mjeseci razgovarao sa svim stranama u BiH, u okviru svoje izvjestiteljske misije. Njegov izvještaj predstavljen je jučer na vanjskopolitičkom odboru Parlamenta Slovenije, iza zatvorenih vrata.

Po pisanju Dela, Kučan u izvještaju "ne nudi rješenja, ali daje dijagnozu i analizu sadašnjih prilika u BiH".

"Njegova je poruka da je odgovornost za BiH kao državu ne leži na međunarodnoj zajednici, nego na njenim građanima pred koje se postavlja pitanje koliko im BiH znači. To je ozbiljan izazov s kojim se suočava BiH, to je jedino pravo pitanje", rekao je za list neimenovani sugovornik upoznat sa sadržajem Kučanova izvješća.

Dodao je da bi se u slučaju negativnog odgovora građana u BiH na pitanje koliko im BiH kao država znači, logično otvorila pitanja o njezinoj dezintegraciji po linijama njenih sadašnjih etničkih podjela, s upitnom mogućnošću priključenja njenih djelova Srbiji i Hrvatskoj te također upitnom mogućnošću formiranja samostalne bošnjačke države.

Sugovornik "Dela" tvrdi da Kučanova analiza prilika u BiH govori da je Dayton "preživio" odnosno zastario, a istodobno pred državljane BiH postavlja ozbiljnu zadaću - da sami sebi postave pitanje koliko im BiH kao država znači te da je to jedino pravo pitanje.

Još uvijek se ne zna šta Kučan tačno podrazumijeva pod odgovorom građana: da li tek tu sintagmu koristi da bi opisao izbore ili je možda to tiho predlaganje ideje o referendumu na državnom nivou.

Pahor je u utorak, nakon zatvorenog sastanka parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, novinarima rekao da bi Evropska unija morala više pažnje posvetiti evropskoj perspektivi BiH i davati joj odgovarajuće poticaje u tom smislu, i to unatoč drugim izazovima s kojima se suočava, poput stanja u sjevernoj Africi.