Konaković kod Stankovića: Šta misli o Dodiku, agresiji Hrvatske na BiH, Milanoviću, napadu u BL...

Koji su najveći problemi u odnosima Hrvatske i BiH? Zašto političari naših dviju zemalja ne surađuju bolje te treba li Milorada Dodika shvaćati ozbiljno kada prijeti secesijom? Gost emisije Aleksandra Stankovića "Nedjeljom u dva" je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.

O odnosima Hrvatske i BiH

Njegov prvi vanjskopolitički potez je bio dolazak u Zagreb. 

"Skoknuo sam do Bruxellesa prije nego što smo mi uskladili termine. Naravno, prva destinacija u regiji je bila Hrvatska. Smatram to za nijansu boljom destinacijom od ostalih u regiji, jer mislim da su odnosi Hrvatske i BiH i generalno politička stabilnost ovog dijela jugoistočne Europe preduvjet za bilo kakav pomak u bilo kojoj sferi ili reformi života", kazao je.

Konaković ističe da ima puno pitanja i puno prilika između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

"Regionalnu stabilnost smatram osnovnom pretpostavkom, prije svega za bilo kakav dogovor, Bosna i Hercegovina je zemlja konsenzusa. Dolje nema nijedne odluke ako se ne složimo svi da je ona potrebna", objasnio je. 

Kaže da mu je jasna zainteresiranost Hrvata za hrvatski narod u BiH, ali: "Ona je prirodna kao što je zainteresirana i Srbija za Srbe u BiH, ali je tu potpuno jasna granica. O pitanjima o BiH, odlučivat će se u institucijama BiH, Bošnjaci, Srbi, Hrvati u Bosni i Hercegovini i svi građani koji ne pripadaju etničkim skupinama." 

"Kad govorimo o izbornom zakonu i kad god dođem u Hrvatsku, to je jedina tema. Kad sam zadnji put na konferenciji govorio da moj kolega Kojović iz Sarajeva, koji je Srbin, da Hrvat iz Posavine, da Bošnjak iz Republike Srpske ili ljudi koji nisu pripadnici etničkih skupina uopće ne mogu biti kandidati za Predsjedništvo, ljudima to ovdje, čini mi se, nije dovoljno jasno. Dakle, niz je problema koji se trebaju rješavati. Pitanje hrvatskog člana Predsjedništva jedan je od problema", kazao je. 

Stanković ga je pitao i da li smatra da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, na što je Konaković odgovorio:

"Eh to je sad tema, interpretacija pravnika u kojoj se u toj presudi šestorki za udruženi zločinaki poduhvat može iščitati definicija u kojoj se kaže da je to bio projekat 'banovine' u kojoj je živio [Franjo] Tuđman (predsjednik Hrvatske u periodu 1990-1999.) i da je on bio taj. Eh, je li on bio zaista taj, preko ljudi iz BiH, ili je učešće formalno, to su te teme koje bi nam danas ovdje eksplodirale, pa ću biti diplomata i zadržati taj odgovor za sebe."

O Dodiku

Što se tiče Milorada Dodika, misli da svaku njegovu poruku treba shvaćati ozbiljno. 

"Svaki njegov medijski nastup koji govori o secesionizmu treba shvaćati vrlo ozbiljno. Argumentiram to činjenicom da je prije agresije Rusije na Ukrajinu u RS formalno počeo proces secesije Milorada Dodika", rekao je. 

Kaže da se nažalost zbog rata u Ukrajini, Europa probudila iz zimskog sna te da američka administracija ima puni fokus na procese u BiH.  

"Mislim da je Dodik shvatio da je ovo možda najnepovoljniji trenutak za tu priču ikada. Međutim, ponovno ga to ne sprječava da to govori. Mi to shvaćamo ozbiljno, jačanjem institucija i unutrašnjim oprezom smo naravno vrlo fokusirani da se ne daj Bože to ikada dogodi", izjavio je Konaković.

O jučerašnjim događajima u Banjoj Luci

Na pitanje što kaže o događaju gdje u članovi nevladine organizacije koji se zauzimaju za prava LGTB populacije, pretučeni, kaže da je to katastrofalan sram i čin. 

"Bilo kakva upotreba sile, fizički napad na neistomišljenika apsolutno osuđujem. Najbolji primjer svemu tome je da ja kao konzervativan političar koji nisam za povorku ponosa i o tome sam govorio više puta, sam predsjednik stranke koja je u Kantonu Sarajevo, u kojem se povorka događa, imala ministra unutrašnjih poslova na čelu Ministarstva i u Sarajevu se nije dogodio niti jedna incident", kazao je. 

Kaže da je njihova obaveza kao vlasti da se osigura sigurnost. 

Dojmovi o Plenkoviću i Milanoviću

Kao ministra vanjskih poslova primili su ga predsjednici i Srbije, Hrvatske i Crne Gore što, kako je rekao, ukazuje na poštovanje prema Bosni i Hercegovini. 

"Ni jednog od njih ja ne znam osobno, niti sam imao neki osobni kontakt kao pretpostavku da se taj sastanak dogodio. I s predsjednikom, premijerom i ministrima vanjskih poslova sam razgovarao i u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori", rekao je.

Sastanak s Milanovićem je, mišljenja je, bio kurtoazan i korektan: "Istina je da on govorio više nego što sam ja govorio, ali je govorio vrlo korektno. Podsjetio je na neke stvari koje su nama bile važne, kako je na jednoj od sekciji NATO-a bio prvi koji je govorio o kandidatskom statusu BiH."

 Sastanak s Plenkovićem je kaže ipak bio malo konkretniji: "Zapravo je naglasio važnost reformi u ovoj godini, jer je naredna izborna za Europski parlament. Vrlo konkretni sastanci "

"Nikada u životu se nisam slikao, niti promovirao presuđenog ratnog zločinca"

Na pitanje je li jedna od grešaka u karijeri kada je svojedobno izdvajao novac kada je bio na čelu Kantona Sarajevo za osumnjičene ljude za ubistvo civila i žena u ratu, odgovara: 

"Izdvajao sam novac za osumnjičene od šest procesa, pet je završeno i svi su oslobođeni. Nikada u životu se nisam slikao, niti promovirao presuđenog ratnog zločinca. Neke od njih poznajem lično. Ne želim da ulazim u meritum presuda, zato što bih uzeo sebi pravo da komentiram i ove druge koji to rade. Nikada nećete naći mene i nećete naći nikoga iz naroda i pravde da je stao rame uz rame s presuđenim ratnim zločincem, da mu je napravio doček, slavio ga ili negdje promovirao", objasnio je Konaković.