Ef. Vahid Arnaut izradio mapu muftiluka i medžlisa Islamske zajednice BiH

No, to nije obična mapa koja prikazuje Bosnu i Hercegovinu. Ona, kako kaže efendija Arnaut, u jednom pogledu daje sliku onoga što u BiH baštinimo i šta je to što čini muslimansku zajednicu kolektivitetom koji je snažan. 

Da je tako, govori i podatak da je upravo ta mapa ponukala i brojne druge organizacije koje djeluju u BiH da naprave slične mape iz svog djelokuruga rada.

Mapa muftiluka i medžlisa Islamske zajednice u BiH već se nalazi na zidovima brojnih medžlisa islamske zajednice u BiH, a brojni su je naručili i za mektebe. No, cilj je da ona bude dostupna u svih 1.000 mektebskih učionica u BiH.

Realizacija projekta zahtijevala otklanjanje brojnih prepreka 

"Projekt izrade mape muftiluka i medžlisa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je projekt koji je svoju osnovu našao u aktu koji je napravio Rijaset Islamske zajednice u BiH u kojem je sve medžlise Islamske zajednice u BiH obavezao da u okviru svake mektebske učionice bude u nizu stvari koje mora svaka učionica imati pored osnovne opreme kao što su stolice, klupe, tabla, mokri čvorovi, vješalica, polica za obuću, polica za knjige... U okviru svega toga spomenuta je i karta ili mapa Bosne i Hercegovine. Smatrajući da Islamska zajednica u BiH ima i svoju unutrašnju strukturu, mislio sam da bi mapa Bosne i Hercegovine, karta BiH podijeljena na način kako je struktuirana Islamska zajednica u BiH, bila mnogo zanimljivija djeci nego recimo klasična karta BiH. Ta ideja me je rukovodila da krenem u taj projekat. Obzirom da nisam ni geograf, ni slično, a volim inovirati i unijeti neku novinu, a znajući činjenicu da mnogo naših mekteba su ustvari sa praznim zidovima, to mi se činilo nekako  interesantnim, da probam takav projekat uraditi", kaže efendija Arnaut. 

Ispočetka mu se to činilo i lakim poslom, uzeti mapu BiH, rasporediti nekoliko džamija i krenuti dalje... Međutim, kada je, naglašava, ušao u projekat, najteži problem je bio definirati granice muftijstava.

"S obzirom na to da kada sam 2000. godine počeo raditi, premda je Islamska zajednica znala otprilike nadležnosti, ali jednostavno dođete do nekih područja koja su bukvalno nepokrivena, uslovno rečeno, direktnim uticajem muftijstva, a morate ih na mapi obilježiti bojom. Tako da sam u tom smislu iskontaktirao sve muftiluke u BiH, sada muftijstva, zatražio od njih otprilike da oni definišu granice svoga muftijstva i nije to baš uvijek tako lagan posao bio. Za sporna područja sam opet nekako uspio doći do nekih rješenja koja su bila prihvatljiva obzirom da se za neke općine, recimo, brinu jedna muftijstva, a teritorijalno pripadaju drugom. Uglavnom to se zaokružilo i do sada nisam imao nekih značajnijih prigovora u tom smislu da sam tu negdje napravio neku od značajnijih pogreški. Tako da ova mapa bi se u suštini mogla tako i definisati, kao mapa muftiluka i medžlisa unutar BiH sa mešihatima koji djeluju izvan same BiH (Srbije, Hrvatske i Slovenije). Godinu i pol dana mi je otprilike trebalo da u osnovnoj mjeri zaokružim konture onog što sam bio zamislio", naglasio je efendija Arnaut. 

Proces dorade mape traje i dan-danas. Kada god mu se, kaže efendija Arnaut, pojavi nova primjedba, uvrsti je u kartu, a one su nužne jer dolazi i do promjena unutar same Islamske zajednice u BiH.

Monumentalne džamije BiH

Kaže kako ne misli samo na teritoriju već dolazi do promjena naziva nekih institucija, promjena sjedišta, redefinisanja statusa nekih ustanova, kao što su posebno fakulteti, nekadašnje islamske pedagoške akademije ili osnivanje novih medžlisa, odnosno gašenje nekih područja kao takvih ili pokrivanja iz drugih medžlisa i slično tome. 

Na karti se nalaze ucrtane oznake sjedišta Rijaseta Islamske zajednice u BiH, devet muftijstava, 92 medžlisa. Slikama su predstavljene i neke od najznačajnijih džamija u BiH sa godinama izgradnje: Husejnija (1826.) u Gradačcu, Čaršijska (1600.) u Tuzli, Kuršumlija (XVI vijek) u Maglaju, Turhan Emin-begova (1448.) u Ustikolini, Aladža (1550.) u Foči, Gazi Husrev-begova (1531.) u Sarajevu, Šarena (1815.) u Travniku, Esme Sultanije (1753.) u Jajcu, Ferhadija (1579.) u Banja Luci, Fethija (1592.) u Bihaću, Glavica (1587.) u Livnu, Koski Mehmed-pašina (1618.) u Mostaru, te Hadži Alijina (1562.) u Počitelju.    

"Ja sam mislio da jedna karta ili mapa BiH s džamijama može prije svega biti oku lijepa. Mnogo je ljepše nego da stavite samo natpis Gazi Husrev-begova džamija. Taj vizuelni efekat doprinosi da djeca otprilike imaju i sliku o tome gdje se nalazi", navodi efendija Arnaut.

Iz mape je moguće čitati i ono što se na prvi pogled ne vidi ili je manje poznato, kao to da je Mostarsko muftijstvo teritorijalno najveće u BiH, dok neka muftijstva pokrivaju vrlo mali prostor, a vrlo su snažna u intenzitetu vjere ili predstavljanju vjernika kroz programske sadržaje. 

"Dobijete neku realnu sliku onog što se stvarno događa na terenu. Kod odabira monumentalnih građevina, a to su uglavnom, prije svega, džamije, rukovodio sam se činjenicom da na svakom muftijstvu bar jedna od monumentalnih džamija bude zastupljena. Tako da najčešće to je bila džamija koja je već u tradiciji poznata kao centralna džamija u nekom od medžlisa, ne mora biti u sjedištu muftijstva. Naprimjer kao što je sa Zeničkim muftijstvom slučaj da je džamija iz Maglaja stavljena na mapu s obzirom na to da je centralna gradska džamija prvo historijsko gledano jedna od najstarijih na tom području, a drugo svojom monumentalnošću kao što je recimo Aladža ili Fethija na prostoru Bihaća plijene ljepotom. Ta njihova istorijska važnost je za mene bila važna", kaže efendija Arnaut. 

Turhan Emin-begova najstarija džamija u BiH

Kod odabira džamija, efendiju Arnauta opredjeljivalo je da to budu džamije uglavnom potkupolne, ukoliko je to moguće, obzirom da su one i znak izuzetnog bogatstva bh. podneblja.

Navodi da je u BiH nakon Sarajeva drugi grad po broju potkupolnih džamija Livno, kao nekadašnje značajno mjesto - kadiluk. 

"Treći element bila je neka povijesna važnost tih džamija, kao što je Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini koja je prema onome što ja do sada znam iz povijesti BiH prva džamija izgrađena na prostoru BiH i do sada je održala svoj status džamije na području Ustikoline. Tako da ti detalji su mi bili jako važni. Svakako ne izostavljajući nijedan muftiluk, ne čineći ga područjem u kome nema takvih. Jer, mi ustvari, hvala Bogu, imamo džamija. Nekada je glavni problem bio izabrati iz niza dobrih objekata šta staviti, obzirom da nekada imate prilično skučen prostor kao što je Sarajevo. Trebate staviti mnogo toga, a jednostavno nemate prostora. Tako da u tom smislu sam pokušavao da nađem neku mjeru. Mislim da je uglavnom, hvala Bogu, pogođena. Važno je bilo ostaviti i sjećanje na neke džamije. Tada kada sam ja radio Aladža nije bila kao što je sada u fazi rekonstrukcije, odnosno ponovne izgradnje. Ferhadije u Banja Luci nije bilo, to je bila ravna ploča, jer znamo šta se sve sa njom događalo. Ali, ja sam želio prenijeti, odnosno ostaviti jedan trag o tome kako je to izgledalo nekada. Hvala Bogu, sve se to opet vraća na svoje. Tako da su ti neki detalji određivali uglavnom kada su u pitanju objekti koje želim istaknuti na području određenog muftijstva", poručio je efendija Arnaut.

Musala Mehmeda Fatiha povijesno važna

Na mapi su slikama iskazana i dva najznačajnija doviša u BiH - Ajvatovica, te Blagaj - Tekija na Buni (1717.), ali brojna druga kao što su Karići (Vareš), Kraljeva Sutjeska (Kakanj), Solun (Olovo), Djevojačka pećina (Kladanj), te Dovište Ključ (Stari grad). Iskazani su sa slikama i monumentalni objekti - Musala Mehmeda el-Fatiha na području Sanskog Mosta, Memorijalni centar Potočari - Srebrenica, Šehidsko mezarje - Kovači (Sarajevo), ali i nezaobilazni Stari most (1566.) u Mostaru. 

"Kada su u pitanju neki drugi elementi, kao dovišta ili memorijali onda su to sasvim druge okolnosti ili situacije. Također, mi je bilo jako važno na području Bihaćkog muftijstva istaknuti mjesto na kojem je sultan Mehmed Fatih klanjao džumu. To je mjesto u Donjem Kamendradu kod Sanskog Mosta gdje se prenosi da je sultan Fatih klanjao džumu. Za nas je to povijesno važan trenutak. On je hvala Bogu obilježen sada jednim monumentom. Želio sam ga staviti na kartu, da nekada isprovociram čak i pitanje - pa šta je to bitno na tom području za one koji eventualno nisu zijaretili ta područja i tome slično. Bar po onome što znam također, do sada nisam imao značajnijih prigovora čak ni u ovom monumentalnom odabiru džamija ili objekata koji su stavljeni na samu mapu", kaže efendija Arnaut. 

Ajvatovica i Tekija na Buni najača dovišta u BiH

Neka dovišta su, navodi, izdvojena slikom onoga što čini, da kažemo, neki pojam koji to i označava.

"Za Ajvatovicu je to pećina za koju se i vjeruje, odnosno jedan broj ljudi vjeruje da se desio keramet tu, da je došlo do pucanja stijene. S te pozicije bilo je važno i taj vizuelni efekat staviti tu. Za Bunu je to izvor ili tekija na Buni kao vrlo važan segment. To su dva dovišta koja su najjača u BiH. Ajvatovica svakako. Ali, onda ne bi bilo pošteno zanemariti da je recimo i Djevojačka pećina također, važno dovište, kao i druga dovišta. Njih smo istakli jednim pojmom ili jednom slikom dvije ispružene ruke koje su trebale ipak, označiti mjesta", naglašava efendija Arnaut.

Sa nekim muftijstvima je, kaže recimo imao i rasprave o tome da li određene lokalitete za koje drugi tvrde da su dovišta, a zvanični stav Islamske zajednice u BiH je da to nisu dovišta, odnosno da oni ne mogu stati iza takvih predanja, staviti na mapu.

"Zbog toga onda sam odustao da to i stavim na mapu. Tako da postoje čak i neka mjesta u BiH u kojima se čini dova i objektivno, faktičko stanje je da je to na izvjestan način dovište, a nije stavljeno na mapu iz razloga što bi onda morao dolaziti u nesuglasice s muftijstvima ili sa muftijama da oni kao institucija ne mogu stati iza toga da je to dovište. Tako da je to samo nešto što po narodnom predanju čini to. U tom kontekstu izbjegao sam taj potencijalni nesporazum. Na kraju nije to toliko ni bitno, ali izbjegao sam mogućnost da dolazim u konfrontaciju oko toga je li sada sa stanovišta islama baš to se dogodilo, je li povjesno to sigurno tačno. Neka to ostane možda nekom drugom, onome ko se bude bavio isključivo dovištima. Ali, je meni bilo važno da se to kao mjesta našeg narodnog okupljanja stavi na ovu mapu i obilježi kao dio naše sveukupne islamske tradicije", navodi efendija Arnaut. 

Medrese i biblioteke čuvari tradicije i kolektivnog pamćenja

Na mapi se nalaze označene i najznačajnije islamske obrazovne institucije u okviru islamske zajednice u BiH - Fakultet islamskih nauka (Sarajevo), Islamski pedagoški fakultet u Zenici i Bihaću, te medrese Behram-begova (Tuzla), Džemaluddin Čaušević (Cazin), Elči Ibrahim-paše (Travnik), Gazi Husrev-begova (Sarajevo), Karađoz-begova (Mostar), Osmana ef. Redžovića (Visoko), Gazi Isa begova (Novi Pazar), te dr. Ahmeda Smajlovića (Zagreb), kao i biblioteke u Mostaru, Sarajevu, Zenici, Tuzli, Banjoj Luci... 

"Mi smo zajednica koju ozbiljnom čine te institucije. One govore o našim prvo povijesnom pamćenju. Oni su čuvari našeg kolektivnog pamćenja, posebno biblioteke. Čuvari naše tradicije su naše medrese. Naši fakultetu su znak našeg ozbiljnog bavljenja islamom u kontekstu da imamo i svoje razumijevanje Božije riječi, da imamo svoje alime, svoje institucije. To je također, za mene bilo jako važno da svima koji dođu u BiH da to znaju. Interesantno je da je ova mapa mnogo zanimljivija ljudima koji dolaze u BiH nego ovima koji su unutar BiH. Meni je bilo važno da istaknem gdje imamo medrese koje su aktivne i sada, gdje imamo fakultete kao naše najviše obrazovne institucije, ali i biblioteke kao čuvare našeg kolektivnog pamćenja, kao naše temelje onoga na ćemu mi gradimo svoju misao i vraćamo se stalno u povijest", navodi efendija Arnaut.

Skoro da je, kaže, sada neupitno napomenuti šta znači Gazi Husrev-begova biblioteka za BiH, posebno nakon onoga što se dogodilo od 1992. godine.

"Koliko je tog našeg nacionalnog blaga jednostavno nestalo sa lica zemlje. Islamska zajednica u BiH je u tom smislu ozbiljno uzela da čuva i bude čuvar tog našeg naslijeđa i važno je to uvijek i istači", naglašava efendija Arnaut. 

Dijelovi onoga što sadrži mapa, navodi efendija Arnaut, može se naći i u turističkim vodičima.

"Tamo se se stavljaju oni monumentalni objekti koji mogu biti zanimljivi turistima. Mislim da tu, iz tih vodiča se mnogo toga može naučiti. Također, imamo jedan niz jako čestitih mladih autora, koji tome posvećuju veliku pažnju. Nekoliko njih sam ovdje imao priliku da ugostim u Bugojnu, da pravimo promociju njihovih fotografija. Nisu oni putopisci poput Zuke Džumhura, ali jesu ono što ovo vrijeme i traži, bilježe kamerom, bilježe fotoaparatom, bilježe naše blago i predstavljaju ga drugima, ali i tuđe blago govore i nama usmislu kada mi negdje idemo šta mi sve možemo vidjeti", kaže efendija Arnaut. 

Turistički vodič islamskog naslijeđa mogući naredni korak

Uz sve ovo, kaže efendija Arnaut, ideja koja je također, prisutna kod njega, ali, navodi "nije smogao snage nikada je nastavi jeste izrada jednog turističkog vodiča u kome bi mapa bila bukvalno samo jedan uvod u jedan ozbiljniji turistički vodič koji bi o svemu onome što se na karti vidi okom u jednom trenutku moglo progovoriti i perom". 

"Mislim da bi jedan takav turistički vodič, onom koji želi da islamsko naslijeđe u BiH ima jednom mjestu mogao to pružiti. Ima tu knjiga koje zaokružuju, ali u jednoj vrlo širokoj formi, da li je to sa pozicije građevina, da li je to sa pozicija monumentalnosti, da li je to sa svrsishodnosti onoga što je urađeno. Ali, nigdje tako jednostavno da čovjeku koji dođe izvana predstavite BiH u nekih 100-tinjaka na dopadljiv, zanimljiv i u svijetu prihvaćen način predstavljanja. Nisam još naišao ni na koga ko je uradio takav jedan vodič kroz BiH kada su u pitanju vjerski objekti. Druge stvari jesam viđao", navodi efendija Arnaut.

Smatra da BiH čak ima mnogo više ponuditi ljudima koji dolaze tu, nego što je to nama interesantno da to čitamo koji u njoj živimo.

"Mi to dok ne doživimo i ne shvatamo. Ja živim u blizini Jajca, ali na ljepotu splavova na rijeci Plivi i slapa u samom gradu Jajcu, na njih čini mi se da su mi više ukazali oni koji dolaze ovdje, želeći da ih odvedem da to vide, nego što sam sam smatrao da je to neka izražena prirodna ljepota", ističe efendija Arnaut. 

Ali, naglašava, to je nešto s čim živimo i trebamo jedni drugima ukazivati na te prelijepe prostore, ali i na ovo duhovno bogatstvo koje BiH ima.

"Ja sam nekada kao student boravio u Kairu i najčešće pitanje nakon što vide da nisam Arap je bilo kada si primio islam? Mislim da ova mapa svakom ko dođe u BiH govori od kada smo mi muslimani, koliko smo ukorijenjeni u onome što jesmo, koliko volimo to što jesmo i ona ustvari ona najdublje pokazuje o nama koliko bogatstva imamo. Što bi jedan od naših alima kazao u toj našoj bosanskoj sehari, iz koje svako može ponšeto izvući, a što god izvuće sigurno je prelijep primjerak sačuvan sa puno ljubavi, sa puno pažnje za one generacije koje dolaze", cijeni efendija Arnaut.