Izmjene Ustava BiH moraju u skupštinu do 31. 08.

"BiH nije 'dobila' Mapu puta već je ona dogovorena između političkih lidera i predstavnika BiH i EU na sastanku u Briselu“

Sannino je dodao da su zadaci koje BiH treba da ispuni kako bi ostvarila napredak u pogledu evropskog programa dobro poznati i nisu se mijenjali.  Podsjetio je da je riječ o sljedećoj Mapi puta,a s kojom su bili suglasni svi učesnici ovog razgovora:

Samo BiH može u EU

„Dakle, prijedlog izmjene Ustava BiH u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama mora biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH do 31. augusta. Nadalje, do 31. oktobra, BiH treba da informira Komisiju o mehanizmu koji će uspostaviti u pogledu koordinacije evropskih poslova. Odgovori BiH na pitanja o životnoj sredini i javnim nabavkama očekuju se takođe do kraja oktobra.“

On je naglasio da Ustav BiH treba da bude efektivno izmijenjen do 30. novembra, da bi bio usklađen s presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci". Tada, kaže Sannino, BiH  može podnijeti Briselu vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU te da su svi politički lideri i predstavnici BiH prihvatili ove zadatke 27. juna. 

Ogovarajući na pitanje koliko političari u BiH iskreno žele i aktivno rade na implementaciji presude "Sejdić-Finci" kazao je da je Evropska komisija vidjela ozbiljnu angažiranost i spremnost svih učesnika briselskog sastanka da u potpunosti garantiraju promjenu Ustava: „U međuvremenu, održano je još nekoliko sastanaka. Konkretni rezultati mogu biti postignuti.“

Jakob Finci i Dervo Sejdić

Na pitanje da li EU smatra RS državom, Sannino je podcrtao da EU u potpunosti poštuje Dejtonski mirovni sporazum. 

„Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) potpisali smo s BiH, a ne s entitetima. Samo BiH kao jedna zemlja može da pristupi EU. Činjenice u tom pogledu su sasvim jasne. Poštovanje Dejtonskog sporazuma takođe znači poštovanje nadležnosti različitih nivoa vlasti u BiH.“

Komentirajući ulazak Hrvatske u EU te aktivnosti koje bh. političari poduzimaju po ovom pitanju, on je naglasio da je tokom proteklih godina EU u više navrata informirala i upozoravala Vijeće ministara BiH i entitetske vlade da neće biti moguć izvoz gotovo nijednog poljoprivrednog proizvoda iz BiH u Hrvatsku, ako BiH ne usaglasi svoje sisteme zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti namirnica s pravilima EU. 

„U BiH su dolazili stručnjaci i detaljno objašnjavali na koji način se sistem BiH mora prilagoditi evropskom. Dali su konkretne preporuke u kojima se kaže šta treba uraditi na zakonodavnom, stručnom i administrativnom nivou: potrebno je prenijeti direktive EU u pozitivne propise BiH, od opštih zakona do sasvim tehničkih pravilnika, i to za svaku instituciju u skladu s njenim mandatom“, kazao je Sannino. 

Stefan Sannino

'BiH je obaviještena...'

Evropska komisija obezbjeđuje stručnu pomoć, podršku i savjete BiH već nekoliko godina u cilju sveobuhvatne pripreme BiH za pristupanje Hrvatske EU

Podsjetio da je neophodno uspostaviti okvir horizontalne kontrole za stočnu hranu i prehrambeni lanac u BiH u skladu s propisima EU. Objekti u prehrambenoj industriji (klaonice, proizvođači namirnica, peradarske farme, itd.) moraju biti dovedeni na viši nivo kako bi mogli biti akreditirani za izvoz proizvoda u EU (uključujući Hrvatsku). 

„Dozvolite mi da vam dam nekoliko primjera: BiH je obaviještena da je potrebno da ima centralnu bazu podataka, pouzdanu strategiju za laboratorije, obuku inspektora i veterinara i plan kontrole. Evropska komisija finansira projekte u BiH, uglavnom kroz ciljane misije stručnjaka, na realiziranju ovih zadataka. U narednim mjesecima, čak ćemo intenzivirati rad na tim projektima. Do danas nije sasvim jasna nadležnost Agencije za ispravnost hrane i Državne kancelarije za veterinarstvo BiH. Koordinacija s ostalim institucijama, uključujući entitetske, kao što su laboratorije, nije ni djelotvorna ni efikasna u dovoljnoj mjeri“, upozorava Sannino u intervjuu za Fenu.