Inicijativa za utvrđivanje stradanja Srba u Sarajevu

Komisija bi, kako je pojasnio Mitrović, utvrdila podatke o poginulim i nestalim građanima srpske nacionalnosti u periodu od 1992. do 1995. u Sarajevu.

Iako je 21 godina od završetka rata, kazao je Mitrović, nisu uspjeli dobiti podatke o masovnim grobnicama Kazani, Buća Potok, Veliki park, Dobrovoljačka i ostala mjesta gdje su stradali. 

“Sarajevo je, bez obzira na ratno stanje, bilo mjesto svih institucija i mnogih međunarodnih organizacija. Nemoguće da se nije znalo o stradanju, a znamo da su poslije rata, navodno iz humanitarnih razloga, iz mnogih mjesta gdje su Srbi bili zakopani, da su izmješteni. Gdje, ne zna se”, rekao je Mitrović.

On je podsjetio da je u maju 2006. godine, nakon protesta ispred Vlade Federacije BiH, formirana komisija koja je radila do jeseni, ali nikada nije donijela zaključke o stradanju u Sarajevu.

Mitrović se nada da se nakon deset godina promijenila svijest, te su zbog toga odlučili da pokrenu novu inicijativu.

U BiH je bila osnovana komisija za utvrđivanje istine o Srebrenici, nakon koje je Dragan Čavić, tadašnji predsjednik RS-a, uputio izvinjenje kazavši da “događaji u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine predstavljaju crnu stranicu srpske istorije”.

Međutim, kasnije je došlo do politizacije rada i ove komisije, ali se njeni zaključci prihvataju u Republici Srpskoj.

BiH ima i Nacrt strategije za tranzicionu pravdu koja predviđa formiranje komisija za utvrđivanje činjenica o ratu. Međutim, strategija nikada nije usvojena u Parlamentu BiH.