Htjeli su smijeniti Vlast na Palama

Britanski general Rupert Smith, odgovarajući u utorak pred Haškim sudom na unakrsna pitanja Radovana Karadžića, rekao je da je okom 1995. godine znao da postoji "napetost" između vojske i političkog vodstva bosanskih Srba.

Smith, bivši zapovjednik snaga UNPROFOR-a u BiH, koji je nakon pet dana svjedočenja okončao davanje iskaza na suđenju Radovanu Karadžiću, kazao je na ovom ročištu kako je u ljeto 1995. godine nastojao "otkriti ko govori u ime bosanskih Srba".

"Sjećam se da sam uvijek želio shvatiti ko govori u njihovo ime jer je postojao određeni sukob između generala Mladića i Karadžića. Pokušavao sam to shvatiti i proniknuti u to ko govori u ime naroda i u kojim okolnostima", rekao je Smith.

Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike srpske i vrhovnom zapovjedniku njezinih oružanih snaga, pred Haškim sudom se sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u razdoblju između 1992. i 1995. godine.

Ratko Mladić, bivši zapovjednik Glavnog štaba Vojske RS-a (VRS), koji je u bijegu, pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) tereti za niz zločina počinjenih između 1992. i 1995. na području BiH.

Prva optužnica protiv Mladića podignuta je 1995. godine, kada je bio optužen s Karadžićem.

Karadžić je tokom ispitivanja generala Smitha rekao da su snage Ujedinjenih naroda (UN) tokom 1995. godine nastojale "okrenuti VRS protiv političkog vodstva na Palama", te da su pripadnici UN-a u maju 1995. godine "pokazali kao neprijatelji bosanskih Srba pokretanjem kampanje granatiranja".

Smith je rekao da nikada nije bio upoznat sa "zavjerama s ciljem stvaranja razdora između vojske i politike bosanskih Srba", te da je granatiranje snaga VRS-a u maju 1995. godine bilo urađeno u cilju "zaštite demilitariziranih enklava u BiH".

"Snage bosanskih Srba su iznosile naoružanje sa sabirnih tačaka i koristile ga da granatiraju civilno stanovništvo, čime se nisu poštivale odluke o zaštićenim zonama, i mi smo pribjegli granatiranju da bismo osigurali ponovno poštivanje tih odluka", pojasnio je Smith.

U optužnici protiv Karadžića stoji da su snage NATO-a u maju 1995. godine izvršile zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba kao odgovor na "granatiranje Sarajeva i drugih područja BiH", nakon čega su pripadnici VRS-a zarobili više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga i vojnih promatrača UN-a koje su držali kao taoce.

Karadžić je rekao da zarobljeni pripadnici UN-a nisu bili taoci, već "ratni zarobljenici".

"Određen broj ljudi uzet je za taoce, a ne za ratne zarobljenike. Ne smatram ratnim zarobljenikom nekoga ko je zavezan na neku kapiju ili sličnu lokaciju i kojem se prijeti da će mu se prerezati grkljan ukoliko ne prestane granatiranje", odgovorio je Smith.

Na ovom ročištu nastavljeno je i unakrsno ispitivanje Tihomira Glavaša, bivšeg načelnika Stanice javne sigurnosti u Hadžićima i člana Kriznog štaba u toj općini, koji je rekao da su snage "bošnjačkih vlasti" u maju 1992. godine izvršile napad na Hadžiće.

"Oni su prije toga uhapsili sve Srbe sposobne za nošenje oružja, zatvorili ih i oduzeli im naoružanje, što smatram vojnom strategijom, čime su osigurali svoju pozadinu", rekao je Glavaš, koji je svjedočenje počeo u ponedjeljak, 14. februara.

Unakrsno ispitivanje svjedoka Glavaša bit će nastavljeno u srijedu, 16. februara, prenio je Justice Report.