Godine traganja
Radiosarajevo.ba
U dugoj i zagušljivoj prostoriji jednog od centara Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u Tuzli nalaze se vreće s posmrtnim ostacima Srebreničana ubijenih u julu 1995. godine. Svaka od preko 3.000 vreća s kostima muškaraca i dječaka pažljivo je označena i položena na mnogobrojne, do stropa podignute police.
Drvena muštikla, kućni sat, ručno pravljena obuća od šatorskog krila, te izbledjela slika šestorice mladića snimljena u nekom kafiću u Srebrenici, poredani su na policama u drugoj prostoriji. Svi predmeti su pripadali osobama koje su ubijene nakon pada Srebrenice i potom iskopani zajedno s njihovim posmrtnim ostacima iz različitih masovnih grobnica širom istočne Bosne.
Ove godine od preko 530 identifikovanih muškaraca i dječaka koji su okrutno ubijeni prije 14 godina, oprostit će se nekoliko hiljada članova njihovih porodica i prijatelja.
Svi će biti ukopani na mezarju Memorijalnog centra Potočari, gdje su do sada podignuta 3.124 bijela nišana za muškarce, dječake i žene ubijene u julu 1995. godine. Na drugim lokacijama porodice ubijenih su do sada ukopale 173 identifikovane osobe iz Srebrenice.
Prema dosadašnjim istraživanjima, tokom četverogodišnjeg rata u BiH ubijeno je ili nestalo preko 90.000 osoba, od čega u Podrinju blizu 30.000.
Porodice nestalih iz cijele BiH i dalje tragaju za između 8.000 i 10.000 svojih najmilijih, dijeleći jednaku sudbinu i nadu da će u novim masovnim grobnicama pronaći njihove kosti kako bi ih konačno mogli ukopati.
“Duša vas boli kada neko kaže da je vaš najmiliji nestao. Pa kako nestao? Nije ptica pa je negdje odletio. Sve porodice nestalih, pa tako i ja, želimo da ih pronađemo i pokopamo dostojanstveno, te tako pronađemo duševni smiraj”, kaže Nura Begović, koja je u Srebrenici izgubila više od 16 članova porodice, među kojima i brata.
Od ukupnog broja nestalih Srebreničana, još uvijek oko 2.000 njih nije pronađeno niti identifikovano.
Međunarodni sud pravde je krajem februara 2007. godine utvrdio da je u julu 1995. u Srebrenici počinjen genocid.
U ICMP-u tvrde da je ukupan broj nestalih Srebreničana 8.100, od čega je 6.186 do sada identifikovano. Od tog broja identifikovanih, 390 ih nije sahranjeno jer “porodice čekaju da pronađu još posmrtnih ostataka”.
“Zasigurno najveći problem koji se javlja kod identifikacije jesu sekundarne masovne grobnice, parcijalni i izmiješani dijelovi tijela”, ističe Emina Kurtalić, projekt menadžer Podrinje identifikacionog projekta (PIP) pri ICMP-u.
Tijela mnogih osoba koje su ubijene u proteklom ratu u BiH kopana su u zajedničke grobnice, odakle su naknadno vađena i ponovno ukopavana na drugim mjestima, kako bi im se zametnuo trag. Zbog toga se posmrtni ostaci jedne osobe mogu naći u nekoliko masovnih grobnica, što danas otežava proces identifikacije.
“Nakon što dobijemo tijela, vršimo fotografisanje vreća i njihovog sadržaja, nakon čega razdvajamo skeletne ostatke od dijelova odjeće i ličnih stvari koje pronađemo, te potom sve operemo i očistimo”, objašnjava Merima Ahmetašević iz ICMP-a Lukavac.
Ahmetašević dalje dodaje da određene promjene na kostima ili zubima koje su se desile prije nego je osoba umrla, umnogome mogu pomoći pri identifikaciji.
“Bila sam jednom prilikom na identifikaciji muža prijateljice. On je prije rata izvadio bubreg i, kada je ona išla na identifikaciju, prepoznala je pojas koji je nađen uz kosti njenog muža. Taj pojas je on nosio nakon operacije bubrega i tako je potvrđena identifikacija”, pojašnjava Ahmetašević.
Posmrtni ostaci mnogih identifikovanih osoba, među kojima i Srebreničana, kod kojih je pronađeno manje od 70 posto tijela ostaju u PIP-u u Tuzli sve dok se ne pronađu ostale kosti.
“Porodice imaju pravo da odluče šta će s posmrtnim ostacima, mada se dešavalo da su željele ukopati samo mali broj pronađenih kostiju. U tim situacijama pokušavali smo im objasniti da to ne rade jer možemo doći u situaciju da nakon ukopa pronađemo ostale dijelove tijela u drugim povezanim grobnicama”, ističe Kurtalić.
U masovnim grobnicama se uz posmrtne ostatke, pored odjeće, često pronađu različiti predmeti i lične stvari osoba koje su ubijene. Predmeti koji se pronađu u grobnicama, nakon što se utvrdi kome pripadaju, predaju se preživjelim članovima porodice ili ukopavaju zajedno sa identifikovanom osobom.
Tako je u jednoj od masovnih grobnica u istočnoj Bosni pronađena sveska, njemačko-bosanski rječnik, za koju se pretpostavlja da ju je sačinio neko od Srebreničana.
“Do sada smo uspjeli pronaći interesante stvari uz posmrtne ostatke mnogih nestalih. Tako smo pronašli rječnik njemačko-bosanskog jezika jednog Srebreničanina koji je na taj način vjerovatno pokušavao da prekrati vrijeme okruženja u Srebrenici”, ističe Kurtalić.
Begović je uspjela pronaći posmrtne ostatke svekra i zeta. Ovog 11. jula prisustvovat će ukopu kćerkinog svekra, koji je, zajedno s drugim muškarcima i dječacima, kako je rekla, “ubijen na najbrutalniji način”.
Poput mnogih članova porodica nestalih, i ona se nada da će u nekoj od grobnica u istočnoj Bosni uskoro pronaći posmrtne ostatke jedinog brata, kojeg je izgubila u julu 1995. godine, kako bi, kazala je, konačno pronašla smiraj.
BIRN/Aida Alić
Vezano:
Godišnjica genocida (VIDEO)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.