Evropski parlament: Bosna i Hercegovina nazaduje

Evropski parlament ocijenio je danas stanje u BiH kao "nazadovanje", a na plenarnom zasjedanju istaknuto je da je lošu situaciju prouzrokovala institucionalna kriza.

Predsjednik Evropskog parlamenta Jerzy Buzek na plenarnoj sjednici "Zapadni Balkan - prema integrisanoj Evropi" izrazio je uznemirenost zbog, kako je rekao, sve prisutnijih znakova političke nestabilnosti u BiH i Albaniji, dok je odnose predsjednika Hrvatske Ive Josipovića i Srbije Borisa Tadića ocijenio kao regionalni primjer tipičan za Evropu.

Na zasjedanju u Briselu, kojem su prisustvovali predstavnici parlamenata zemalja regiona, poslanici iz zemalja članica EU i nekoliko nacionalnih parlamenata, diskutanti su bili jednoglasni u želji da se održi pa čak i dodatno olakša bezvizni režim za građane zapadnog Balkana i da se mladim ljudima omogući da putovanjima i u kontaktima steknu pravu sliku o evropskim ciljevima i vrijednostima.

Njemačka parlamentarka Doris Pack okrivila je političke elite za situaciju u BiH, ocijenivši da "igraju na kartu etničke podjele", zbog čega ekonomska situacija u BiH nije atraktivna za investitore, pa su propuštene mnoge prilike. Ona je istakla da poseban problem predstavlja manjak obrazovanog kadra sposobnog da zaključuje poslove.

Većina predstavnika nacionalnih parlamenata slažu se da je EU zasićena procesom proširenja, javio je dopisnik Srne iz Brisela.

Član britanskog Doma lordova Baunz ocjenjuje da EU treba jasno da uspostavi prioritete na Balkanu, prije svega da pomogne u uspostavljanju efikasne pravne države, pojačanom prisustvu i izgradnji evropskih institucija u BiH i rješavanju pitanja imena Makedonije, kao uslov za nastavak pregovora za članstvo.

Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić stavio je naglasak na regionalnu ekonomsku saradnju i istakao važnost gradnje saobraćajne infrastrukture prema BiH, posebno autoputa na evropskom koridoru 5C i izgradnju mosta na Savi između BiH i Hrvatske.

Prema njegovim riječima, od velike je važnosti i korištenja mreže Jadranskog naftovoda za potrebe BiH i Srbije i efikasno funkcionisanje energetske zajednice jugoistočne Evrope.

Predsjednica Helsinškog odbora Srbije Sonja Biserko izrazila je zabrinutost razvojem događaja na Balkanu.

Parlament BiH niko nije predstavljao, jer je, kako je objašnjeno, "došlo do greške prilikom organizacije, pa su pozivi poslati Parlamentu Federacije BiH".

Zasjedanje će biti nastavljeno učestvovanjem poslanika u dvjema radnim grupama - "Saradnja na polju slobode kretanja, policije i pravosuđa" i "Integracija građana - kulturni diverzitet i obrazovanje".