Ekologija ili ekonomija: Za i protiv gradnje termoelektrana u BiH

U našoj zemlji planirana je izgradnja termoelektrana Tuzla blok 7 (kapacitet 450 MW), Banovići (350 MW), Ugljevik III (600 MW), a najavljuju se Kakanj 8 (300 MW) i Gacko II (350 MW).

Ovi planovi izazvali su reakciju raznih udruženja i organizacija koje ukazuju na štetne posljedice termoelektrana po zdravlje i klimu, ali dovode u pitanje i ekonomsku opravdanost projekata.

Analiza organizacije Bankwatch ukazuje da je rad većine termoelektrana i rudnika ekonomski neodrživ, kako je neophodno smanjenje broja radnika, a posebno rudara.

Po njima, nakon što se uzmu u obzir cijene emisija ugljendioksida u skladu s europskom regulativom, trošak bi mogao postati ozbiljno opterećenje, ne samo za kompanije koje vode projekte izgradnje termoelektrana, već i za građane. Bankwatch navodi da će, ovisno o penalima za štetne emisije ugljendioksida, termoelektrane godišnje morati platiti između 10 i 70 miliona eura (Banovići), odnosno 12-86 miliona eura (Tuzla 7).

"Energetska infrastruktura izgrađena sada trajat će nekoliko desetljeća, i zato mora biti okrenuta budućnosti. Zakonodavstvo i trendovi potražnje će se značajno promijeniti, a ulaganja moraju biti dovoljno fleksibilna. Planovi za ugalj vjerojatno nisu isplativi ni pod današnjim uvjetima niske cijene električne energije, a pogotovo ne u  budućnosti kada se budu primjenjivali penali za emisiju ugljendioksida te viši standardi zaštite okoliša", rekla je Pippa Gallop, stručni saradnik CEE Bankwatch Network.

U kritikama gradnje termoelektrana glasna su i ekološka udruženja.   

"Već 10 godina ekološke organizacije ukazuju da nemamo energetsku strategiju, a da se postojeći energetski projekti planiraju i pokreću skoro stihijski, bez realnih i jasnih strateških opredjeljenja", izjavio je Rijad Tikveša, predsjednik Ekotima Sarajevo.

No, postoji i druga strana medalje.

"Energetski suverenitet je jedan od temelja države. Tačno je da nemamo energetsku strategiju, a ako se bude usvajala ne možemo bespogovorno prihvatati zapadnoeuropske standarde.  BiH ima svoje specifičnosti koje moramo uzeti u obzir", kaže Edin Delić, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli, za portal Radiosarajevo.ba.

Delić ukazuje na brojne razloge zbog kojih se BiH ne može tek tako odreći gradnje termoelektrana.

"Postojeće termoelektrane Tuzla i Kakanj su prilično 'potrošene'. Potrebna je sigurnost u snabdijevanju i proizvodnji električne energije, a struja iz termoelektrana je tri puta jeftinija od energije dobivene iz sunca ili vjetra. U zemlji kakva je BiH moramo voditi računa o socijalnom faktoru jer cijenu električne energije plaćaju građani ali i privredni subjekti", objašnjava Delić.

Ne samo da je struja iz termoelektrana jeftinija nego je i puno sigurnija od energije iz obnovljivih izvora.

"U termoelektranama imate kontinuiranu proizvodnju energije dok energija vjetra i sunca donosi dosta ograničenja – vremenskih, klimatskih, kalendarskih", kaže Delić.

Najveću prepreku odustajanju od gradnje termoelektrana i prelasku na obnovljive izvore energije Delić vidi u energetskoj neefikasnosti BiH.

"Trošimo neracionalno i previše energije, u saobraćaju, za grijanje, u zgradama... Potrošnja energije za zagrijavanje stanova je 30-ak procenata viša nego što bi trebalo. Uz sadašnju potrošnju, i bez termoelektrana, javili bi se problemi u snabdijevanju. Znači, strategijom energetske efikasnosti prvo treba smanjiti potrošnju pa onda razmišljati o obnovljivim izvorima energije", ukazuje Edin Delić profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli.

Dakle, postoje jaki argumenti ZA i PROTIV gradnje termoelektrana. S jedne strane ekologija, zdravlje, europski standardi, s druge ekonomski faktor koji je nezaobilazan u zemljama poput BiH.