Dva postupka protiv Eseda Radeljaša spojena u jedan predmet
Odbrana je u nastavku unakrsnog ispitivanja uputila brojne primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka Dujkovića, navodeći da nisu temeljeni na dokazima, odnosno da se baziraju na pretpostavkama i koincidencijama, te „vještakovom bogatom iskustvu“.
Branitelj petooptuženog Damira Hadžića, advokat Davor Martinović primjetio je da je vještak, postupajući po naredbi Kantonalnog tužiteljstva, dokumente preuzeo 13. decembra 2016. godine, a da je nalaz sačinio već do 21. decembra.
Dodao je da se radilo o 852 dokumenta te više od 3.000 stranica, izražavajući sumnju da je u spomenutom periodu (pet radnih dana) bilo moguće pregledati tako opsežan materijal.
Nadalje, advokat Martinović je podsjetio i na dva zaključka koji vještak u nalazu spominje, a koji se odnose na njegovog branjenika, navodeći da ti zaključci u dokumentima (popisu) uopće ne postoje, pitajući se otkuda su su se pojavili, na što je vještak kazao da se radi o tehničkoj greški.
Hadžićev advokat je potom ustvrdio da se tu radi o više grešaka, navodeći, među ostalim, da je vještak pogrešno interpretirao odredbu (član 51) Zakona o građevinskom zemljištu u vezi s čime je vještak kazao da je možda napravio lapsus, a na dodatni upit branitelja - da li je imao uvid u nacrt optužnice u ovom predmetu, Dujković je naveo da nije.
Braniteljica trećeoptuženog Nedžada Kapetanovića, advokatica Sabina Hota-Ćatović je prigovorila u pogledu vještakovih navoda o tome da je prilikom izrade nalaza koristio određene zakone, a da ih nigdje u nalazu nije spomenuo.
Konstatirala je, također, da vještak nije izvršio uvid u računovodstvene knjige Općine Novi Grad, na što je vještak Dujković kazao da nije.
Brojne prigovore na predmetno vještačenje uputio je i branitelj drugooptužene Jasmine Horo, advokat Sadik Hota, navodeći da nalaz „vrvi netačnostima i neistinama“, te da se vještak, koji nema pravno znanje, upušta u pravna tumačenja.
Prigovorio je i u pogledu hronologije dešavanja koja se vežu za njegovu branjenicu, te upitao vještaka - da li je zatražio ijedan dokaz od ijednog organa, osim onoga što mu je „serviralo“ Tužilaštvo, na što je vještak odgovorio odrično.
Branitelj prvooptuženog Eseda Radeljaša, advokat Muhidin Kapo podsjetio je na činjenicu da je protiv njegovog branjenika u međuvremenu potvrđena još jedna optužnica, te predložio spajanje predmeta.
Zastupnik optužbe, tužitelj Senad Osmić usprotivio se tom prijedlogu uz obrazloženje da se druga optužnica protiv Radeljaša ne odnosi na isti period, odnosno da je predviđeno da novi postupak traje kraće.
Međutim, Sudsko vijeće je prihvatilo prijedlog odbrane za spajanje dvaju predmeta, odnosno vođenje jednog postupka, uz obrazloženje da se radi o istom tužitelju, branitelju, kao i predsjedniku Vijeća, te da je cjelishodnije da se donese jedinstvena odluka.
Nova optužnica Radeljaša tereti da je kao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo od 2013. do kraja 2014. novac iz kantonalnog budžeta u iznosu 114.255 KM, namijenjen isključivo za finansiranje Bosanske stranke (BOSS), usmjerio na svoj privatni račun u banci te da je zloupotrebom položaja i pranjem novca pribavio sebi nezakonitu korist.
U aktuelnom predmetu u kojem je danas unakrsno ispitan vještak Dujković, Radeljašu se sa službenicima Jasminom Horo, Nedžadom Kapetanovićem i Jusufom Čauševićem, te bivšim općinskim načelnikom Damirom hadžićem sudi zbog zloupotreba pri dodjeli zemljišta na području općine Novi Grad.
Konkretno, optužnica Eseda Radeljaša tereti za krivična djela - ovjeravanje neistinitog sadržaja, podstrekavanje na zloupotrebu položaja, pranje novca i davanje dara ili drugih oblika koristi, Jasminu Horo za zlupotrebu položaja i pranje novca, dok se Nedžad Kapetanović, Jusuf Čaušević i Damir Hadžić terete za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja.
Prema tužbenim navodima, akteri ovog slučaja (akcija Blok) terete se da su Esedu Radeljašu omogućili da od sarajevske općine Novi Grad dobije zemljište na trajno korištenje za oko 50.000 KM, te da ga vrati Općini za nešto više od milion KM.
Kako se u optužnici navodi, Radeljaš je spornu parcelu dobio na trajno korištenje uz obrazloženje da namjerava graditi stambeno-poslovni kompleks. Kako u roku od godinu dana nije započeo gradnju, Općinsko vijeće je donijelo odluku o oduzimanju zemljišta, nakon čega je provedena procedura isplate naknade Radeljašu zbog 'eksproprijacije'.
Naredno ročište zakazano je za 16. februara.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.