Čović: Različito gledanje na prošlost razlog je nesloge o Izbornom zakonu

Između ostaloga, Čović je govorio o izmjeni izbornog zakona te o problemu gledanja na prošlost BiH oko koje ne postoji slaganje. Domaćin predavanja Dragana Čovića, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora i bivši ministar obrane Pavao Miljavac, uvodno je pročitao priopćenje Upravnog odbora HGZ-a.

Članovi HGZ-a u svom saopćenju ističu da "Hrvati u BiH imaju pravo na jednakopravnosti i konstitutivnost u BiH kao i Srbi i Bošnjaci".

"Hrvatski generalski zbor drži da je izmjena izbornog zakona u BiH za Hrvate kao najmalobrojniji narod u toj zemlji iznimno važna. Izmjena izbornog zakona u BiH nije pitanje bilo kojeg pojedinca, bilo koje političke opcije ili stranke, ovo je pitanje opstojnosti hrvatskog naroda u BiH", izvijestio je Miljavac.

Miljavac prenosi stav HGZ-a da odluka ustavnog suda BiH jasno potvrđuje da legitimni predstavnici konstitutivnih naroda moraju predstavljati svoje narode na svim administrativno-političkim razinama vlasti, pa tako i u Predsjedništvu BiH-a i u Domu naroda, parlamentanoj skupštini BiH.

HGZ poručuje kako je potrebno pozvati sve državne i međunarodne čimbenike da se ova odluka provede u djelo.

Za predstojeće opće izbore, planirane za oktobar 2018. godine, HGZ će prema svim strankama sa hrvatskim predznakom imati neutralan stav, kazao je Miljavac, te će podržavati zajedničke liste na svim razinama, osim u kantonima gdje su Hrvati u većini jer će time, smatraju, pomoći boljem položaju Hrvata u BiH.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović istaknuo je kako je okosnica teme današnjeg predavanja u sjedištu HGZ-a položaj hrvatskog naroda u BiH te europska BiH.

"Mi želimo osigurati legitimnost predstavljanja hrvatskog naroda u BiH, obzirom da je ovo izborna godina i da trebamo donijeti promjene izbornog zakona, ako to želimo osigurati i normalno provesti jer imamo odluku Ustavnog suda. Jednakopravnost hrvatskog naroda nije pitanje trenutka, pojedinca ili neke stranke", poručio je Čović.

Čović je dodao kako su predstavnici hrvatskog naroda obavezni to i osigurati putem Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a).

Istaknuo je kako euroatlantski put neizbježno mora biti vezan uz unutarnje preuređenje u BiH, prije svega ustavno, kako bi se osigurala puna jednakopravnost hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda u BiH po odluci Ustavnog suda.

"Mi inzistiramo da promjene izbornog zakona budu potpune, da imamo izmjenu koja se tiče članova Predsjedništva, Doma naroda i, ako uspijemo, Grada Mostara", kazao je Čović.

Dodao je kako rok za ta rješenja ističe za desetak dana, odnosno početkom maja, jer će se izbori proglasiti najmanje 150 dana prije dana njihova održavanja.

"Politički dogovor još ne postoji, politička volja prividno postoji i svi su kao za, ali ne postoji volja da se to i napiše", poručio je Čović.

Čović je kazao kako je najveća prepreka političkom dogovoru za aktuelna politička pitanja različito gledanje na zajedničku, prije svega ratnu prošlost, pa tako i gledanje na zločine počinjene u Ahmićima, za koje je Bakir Izetbegović jučer kazao kako su bila pravilo, i na zločine počinjene u Trusini, za koje je utvrdio da su bili iznimka.

"Nije to samo Trusina, možemo govoriti o Stipića Livadama, području Jablanice, Križančevu Selu i području Viteza, možemo govoriti o Bugojnu, o 320-ak logora pod upravom bošnjačke politike u BiH '92. do '95. godine. To što govore mnoge kolege ide na tragu toga da pokušaju mijenjati povijest. Zločini koji su se desili od Armije BiH moraju biti jednako sankcionirani kao i bilo koji drugi zločin počinjeni u BiH i ne može biti negdje incident, a negdje zločin", poručio je Čović.

Čović je izjavio kako se deset od jedanaest hrvatskih stranaka već dogovorilo o zajedničkom nastupanju na izborima u BiH, a kako ova jedna stranka čeka odluku o izmjeni izbornog zakona.

Čović je poručio kako Hrvatska diplomacija ima obavezu pomagati Hrvatima u BiH i toj državi u cjelini.