BiH, najsivlja zona zapadnog Balkana

Republika Hrvatska 1. jula postat će punoprava članica Evropske unije, a očekuje se da će pristupne pregovore sa EU ovog ljeta otvoriti i Srbija. Otuda se kao prvo pitanje sugovornici agencije Andolija Lidiji Čehulić, profesorici na Fakultetu političkih znanosti iz Zagreba, nametnulo kakve su perspektive BiH u procesu EU integracija.

“Kada je u pitanju BiH, pred njom je provođenje čitavog niza potrebitih reformi koje je nametnula EU, ali i koje je nametnuo proces postsocijalističke tranzicije koju građani i građanke BiH moraju napraviti. Te reforme su bolne, te reforme su teške, one zahtijevaju ne samo nove zakone nego i novi mentalni sklop građana BiH i tu je problem. Zakone je lako napisati, ali problem je u realizaciji, jer su ljudi u svim sferama života 40 godina živjeli potpuno drugačije“, kazala je Čehulić.

Svaki ulazak nove članice za EU znači nove nestabilnosti, nove nesigurnosti: „I danas kada se EU suočava s novim, internim problemima, koji su i ekonomski i vjerski i etnički, oni nisu na listu prioriteta stavili novo članstvo.“

Ipak, naglasila je kako „Bosnu i Hercegovinu Evropska unija neće moći ostaviti po strani, jer su euroatlanske integracije dvosmjeran proces“. Glavni problem za BiH, prema mišljenju sugovornice AA, koji otežava provođenje reformi u ovoj državi - uz standarde koje nameće EU - je i  „naslijeđe proteklog krvavog rata“:

„Uzmite primjer Hrvatske: suradnja s Haškim tribunalom, vraćanje privatne imovine izbjeglicama, uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa, otvaranje granica, normalan suživot onih koji su ratovali, to su neki dodatni kriteriji koje smo morali napraviti, a koje, budimo iskreni, političke vlasti su vrlo teško radile upravo zbog svijesti građana o ratnim dešavanjima. Dakle, te iste, dodatne probleme, ima i BiH. Ja ne branim vlasti, ali to je nešto što otežava pristup EU, a za BiH je uz to i činjenica nevoljkosti velikog dijela građana da žive, rade i funkcioniraju po Dejtonskom principu.  I tragika je što su i mladi ljudi protiv Dejtona i tu nastaju dodatni problemi. A u isto vrijeme ne vidim da je iko od ljudi u BiH spreman ponuditi alternativu postojećem stanju“, kazala je Čehulić.

Ona smatra da će BiH, s obzirom na odnose u regionu, sporo napredovati na putu ka EU: „Nažalost, BiH je sada ispod Srbije i s ovom nagradom Srbiji da će sporazum s Kosovom rezultirati početkom pregovora Beograda s EU, čini mi se da je BiH uz Makedoniju ostala, neću reči crna, ali najsivlja zona zapadnog Balkana.“

O Srbiji i Kosovu

Govoreći o sporazumu između Srbije i Kosova, koji, nakon više od decenije šutnje, predstavlja prvu naznaku normalizacije odnosa u tom dijelu zapadnog Balkana, pojasnila je da „EU želi u budućnosti tu jedinstvenu Evropu i tu jedino regija zapadnog Balkana nije do kraja integrirana“.

„ I tu se politikom mrkve i batine rade neki pomaci. Hrvatska će sada ući u EU, i iako se govorilo da je to zadnja zemlja koja će ući u EU, sada se retorika mijenja i u Briselu dužnosnici EU govore da je sporazum između Srbije i Kosova otvorio novi prostor na širenje EU  u pravcu zapadnog Balkana. I to je rezultat politike mrkve. EU je shvatila da ta batina ne može utjecati na demokraciju i pomirenje, i na ovako ranjiv prostor ta se batina ne može stalno primjenjivati.  Ali ta mrkva uz sve probleme koje EU ima čini se da više nije dovoljno privlačna. Ni EU nije lako lavirati  između te  mrkve i batine u zemljama zapadnog Balkana. Kada  pogledate Srbiju, koja je dugo bila institucionalno izvan, i Kosovo koga mnoge članice EU nisu priznale i s kojim se ne mogu uspostavljati institucionalni odnosi čim nemate batinu iz Brisela, reforme su sve slabije“, pojasnila je Čehulić.