Andrej Đerković: Moj je život Švicarska

Piše: Andrej Ðerković

Prije godinu dana, Švicarska je zajedno sa Austrijom bila domaćin Evropskog prvenstva u fudbalu. Ženeva (grad, kanton, republika), koja se nalazi u samom geografskom ćošku zemlje, i prije početka ovog veličanstvenog događaja, jedva je čekala da se isti završi. Za razliku od druga dva grada domaćina, Bazela i Berna, u Ženevi su strahovali od navijača zemalja koje im “divlje” zvuče (Portugal, Turska i Češka Republika, zemlje koje su po rasporedu igrale na Stade de Geneve), tako da su kafanske bašte na dane utakmica bile sklonjene, samoposluge u blizini stadiona bile su zatvorene, osobni automobili su parkirani u garažama, a ne na javnim parkinzima… No, jedan od najvećih strahova kako medija, tako i građanstva, bio je dolazak Roma! Na naslovnim posterima samouslužnih kaseta dnevnih novina, te u sportskoj rubrici (???), moglo se pročitati: EURO 2008, "Romi dolaze da prose po vozovima"!

Iako se i Rumunija kvalifikovala za finalni turnir, Romi tada nisu došli da “učestvuju” na prvenstvu, EURO 2008 je u ostalim švicarskim gradovima prošao spektakularno (samo u Bazel zbog utakmice Rusija - Nizozemska došlo je oko 120.000 posjetilaca, iako stadion St. Jakob-Park prima 42.500 gledalaca), dok je Ženeva na osnovu svog skepticizma i zatvorenosti, završila EURO 2008 u finansijskim gubicima.


Romi dolaze da prose po vozovima

Godinu dana poslije, Romi su se ipak “odazvali na poziv”. U Ženevi ih trenutno, po policijskim izvorima ima između sto i dvjesto osoba, od kojih jedan dio dolazi iz France voisine (francusko okružje Ženeve). Noćuju ispod mostova rijeke Arve, dok su po danu, većinom u centru grada i oko željezničke stanice.
Jedan od problema Kantonalnog ureda za Populaciju (Office cantonal de la population), jeste da za razliku od ostalih građana Europske unije, rumunjski Romi nisu došli da stvaraju nekakav habitat, već samo da “rade”. Dok ove prve vlasti mogu da kontrolišu kroz razne porezne obveze (dozvola za boravak, obvezno zdravstveno osiguranje, itd.), ovi drugi, također vlasnici pasoša Europske unije, u zemlju ulaze kao turisti sa stalnim boravkom do tri mjeseca (ili šest nevezanih boravaka u 12 mjeseci), a kako Francuska svojom granicom okružuje Ženevu sa tri strane, oni su ustvari vječiti turisti. I u vezi sa navedenim poreznim obvezama građana Europske unije koji borave u Švicarskoj, također postoji selektivna kontrola: npr. italijanski, poljski, španjolski državljani… automobilsko osiguranje za isti automobil plaćaju “samo malo” skuplje od ostalih građana Europske unije, zato što se isti u usporedbi sa ostalima (???), smatraju “samo malo” više nasilnijim za volanom. No, to je već za sociološko razmatranje.

Kako je odlukom kantonalnih vlasti od novembra 2006. godine (potvrđeno od Federalnog suda u maju 2008. godine), prosjačenje ozvaničeno kao protuzakonit akt, policijski službenici izdaju kazne na licu mjesta, no te kazne, koje se automatski objavljuju u Službenom listu Kantona (Feuille d’Avis Officielle), s ciljem označavanja Roma kao beskućnika (SDF - sans domicile fixe), su ustvari neustavne, jer svi imaju legalnu adresu u Rumuniji.
Navedene kazne također dolaze u pitanje, u slučaju pritvaranja onih Roma koji ne plate desetke izdatih kazni za prosjačenje, jer oni u pritvorskim jedinicama ne ostaju više od jedne noći, zbog činjenice da kazna nije notificirana na pritvorenikovu legalnu adresu u Rumuniji.

Dokle ide frustracija kantonalne policije, naravno pomješana lokalnim nacionalističkim zanosom, kazuju i incidenti u kojima pojedini policijski službenici i agenti osiguranja, prilikom kontrole identiteta, u sam pasoš upišu: “kontroliran(a) zbog prosjačenja” ili jednostavno, “prosjak(inja)”. Prema riječima Dine Bazarbachi, predsjednice asocijacije Mesemrom (u prevodu “ja sam Rom”), asocijacije koja se bavi zaštitom prava rumunjskih Roma u Ženevi, svaki drugi član ove zajednice ima inskripciju takvog sadržaja u svom pasošu. Kako pasoš, za razliku od osobne karte, pripada državi koja ga izdaje, lokalne ženevske vlasti moraju da plate troškove izdavanja nove putne isprave.

No, i pored svih (i)legalnih zalaganja kantonalnih vlasti Ženeve da ih se riješe, rumunjski Romi izgleda nisu odoljeli čarima Ženeve, jer istu, svakako smatraju kao svoje radno mjesto, a kako je ljeto još u toku, povratak u Rumuniju za njih je tek, odlazak na odmor.

… skoro pa savršen(o).

radiosarajevo.ba