Dubrovnik i u januaru ostavlja bez daha: Ovako izgleda dok puše jugo
Za mnoge jedan od najljepših gradova svijeta, Dubrovnik, mami turiste iz cijelog svijeta posebno u ljetnim danima kada su temperature pogodne za lagane šetnje Stradunom ili za uživanje na dubrovačkim plažama.
Međutim, ništa manje čaroban ovaj "biser Jadrana" nije ni u zimskim danima, pa ni kada puše jugo.
Dubrovačke gradske zidine najveća su atrakcija za posjetitelje.
Predivni prizori iz Australije: Više od milion ljudi uživalo u novogodišnjem vatrometu u Sydneyu
Loading...
Jedan su od najočuvanijih fortifikacijskih sistema u Europi, dužine 1940 metara i uključuju pet tvrđava, to šesnaest kula i bastiona.
Zasigurno jedno od najljepših znamenitosti je Stradun, najpoznatija ulica u Dubrovniku.
Stari Dubrovčani ulazili su u grad kroz dva glavna ulaza istočni na Pločama i zapadni na Pilama. Pokretni drveni mostovi podizali su se i spuštali, čime bi tokom noći bio onemogućen prilaz nepozvanima.
Prolaskom kroz Vrata od Pila gdje se ljeti susreću kostimirani gradski stražari, silazi se do glavne gradske ulice Place ili Straduna. Glavni otvoreni komunalni prostor Dubrovnika, omiljeno dubrovačko šetalište i okupljalište, mjesto svih velikih pučkih svečanosti i procesija, Stradun, najšira i najljepša gradska ulica dijeli staru gradsku jezgru na sjeverni i južni dio i glavna je trgovačka arterija stare dubrovačke jezgre.
Još jedna od atrakcija koju možete posjeititi u bilo koje doba godine je otok Lokrum. Prvi put se spominje 1023. godine kao mjesto utemeljenja benediktinske opatije i samostana.
Prema legendi je baš na Lokrumu spas od brodoloma našao Richard Lavljeg Srca, vraćajući se 1192. godine s križarskog pohoda iz Palestine. Zavjet po kojemu će, ako se spasi, izgradit crkvu na mjestu spasenja, djelomično je ispunio. Na zamolbu Dubrovčana donirao je novac za nastavak gradnje katedrale u samom gradu.
Na Lokrumu je 1839. godine boravio Maksimilijan Habsburški i kupio otok. Na ruševinama samostana izgradio je ljetnikovac i dao urediti prekrasan vrt, staze i šetnice.
Od vremena benediktinaca preko Maksimilijana Habsburškog do danas, tradicija uređivanja vrtova i introdukcije egzotičnog bilja i raslinja, nastavljena je osnivanjem Botaničkog vrta 1959. godine.
Ukoliko niste nikada posjetili ovaj grad uz samu granicu sa našom državom, vrijeme je da to uradite jer će vas sigurno ostaviti bez daha.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.