Znate li šta znači msm, tjn, hsd, ml, s.s.?

Udruženje za jezik i kulturu Lingvisti, osnovano 19. jula 2005. godine, je udruženje koje radi na promociji cjeloživotnog učenja i promociji jezikā kroz kurseve jezika i seminare iz oblasti jezika čime želi doprinijeti razvoju i unapređenju našeg obrazovnog sistema.

U novom, 30. broju njihovog e-magazina, kojeg možete preuzeti OVDJE, jedna od tema obrađivala je i oblast internetske pismenosti.

Na temu internetske pismenosti razgovaralo se i na okruglom stolu pod nazivom Diskriminacija putem jezika, održanom 20. decembra 2012. godine u organizaciji ovog udruženja.

Testirajte se na internetsku pismenost!

''Generacija palčeva proizvodi nove riječi. Kada se govori o pisanju i komuniciranju putem interneta pripisuju se pridjevi kao virtuelno, cyber, savremeno i sl. Interesantnim mi se činilo promišljati i tražiti odgovore o razlozima poštivanja i nepoštivanja pravopisa i abecede našeg jezika, te o riječima koje se koriste u virtuelnoj sferi'', piše Irma Grebović, studentica književnosti naroda BiH i članica udruženja Lingvisti, koja je provela anketu na koju je odgovorilo 115 ispitanika/ca od 15 do preko 40 godina starosne dobi. 

Kroz pitanje koliko često komuniciraju putem interneta (IM, chat, e‐mail...), Irma Grebović je pokušala obuhvatiti sve potencijalne osobe koje su se susrele sa internet komunikacijom i došla do podataka da 88% ispitanika/ca često komunicira internetom, dok 12% komunicira ponekad.

Paze li ispitani na pravopis dok pišu na internetu?

Interesantno je da niijedan/a ispitanik/ca nije odgovorio/la da ne komunicira nikada putem interneta. Anketa je obuhvatila ispitanike/ce različitih zanimanja. Odgovori koji su prevladali u pitanju da li ispitanici paze na pravopis dok pišu na interentu je bio iznenađujući. 88,9% je odgovorilo kako paze na pravopis, a 11,1% da ne pazi na pravopis.

Također, na pitanje da li paze na greške u tipkanju, 99,2% odgovorilo je da paze, a 8,0% da ne paze. Bitno je da je pravilno napisano i upotrebljeno veliko slovo, što je dokaz pismenosti.

Iz virtuelnog u svakodnevno

Masovno korištenje interneta dovelo je do stvaranja vlastitog, 'internetskog govora', te je ovdje riječ o posebnom fenomenu prilikom kojeg izrazi iz virtuelnog svijeta izlaze u svakodnevni.

Danas su u svakodnevnoj govornoj upotrebi različite skraćenice, kao i posuđenice iz engleskog jezika, koje su nekad bile karakteristične isključivo za internetski sleng. Danas ih možemo i čuti u svakodnevnom govoru, a da li će upravo takve riječi i izrazi postati dio žargona i da li će biti standardizirane, ostaje da se vidi.

Skraćenice i internetski sleng

Jedno od pitanja u anketi odnosilo se na riječi koje se često upotrebljavaju, teško su razumljive, ali ipak ih koristi većina.

To su skraćene riječi koje nisu određene standardiziranim jezikom: s.s = slatko sanjaj, odg = odgovoriti, zop/pozzz/pozv/poz = pozdrav, zab = zaboraviti, hvl = hvala, bgt = boga ti?, opt = opet, ozb = ozbiljno, nmg = ne mogu, Kat = Katedrala, tjn = 'ta ja 'nam, wend = vikend, msm = mislim, zw = (zaraz vraćam), odmah se vraćam, nkd = nekad, bzvz = bezveze, ln = laku noć, hsd=hoćeš li se dopisivati, ml = možeš li lajkati i sl. Sve su one nastale iz jednog razloga koji su naveli skoro svi/e ispitanici/e – zbog bržeg pisanja.

Jedno se pitanje iz ankete odnosilo na upotrebu slova: č, ć, dž, đ, š, w, y, x, q, te sh i ch. Veoma mali broj ispitanika/ca su odgovorili/le da ta slova ne koristi nikada. U vezi s tim u našem jeziku pojavljuju riječi poput: dusha=duša, chekam=čekam, pishem=pišem, dishem=dišem i sl.

''Za korištenje ovih riječi ne može se koristiti opravdanje poput lakšeg pisanja, skraćivanja i sl. Naprotiv, na ovakav način, riječi se produžuju i potrebno je više vremena za kucanje dva slova umjesto jednog. Jedan od razloga upotrebe glasovnih kombinacija ch, sh može biti utjecaj njemačkog ili engleskog jezka koji posjeduje upravo te skupine glasova u riječima poput: shop, shift, cash, show, chat, rich i sl.'', piše Irma Grebović.

Wolim, wolish, woljela...

Druga, veoma zanimljiva činjenica je upotreba glagola voljeti sa glasom w koji ne postoji u abecedi bosanskoga jezika. Glagol voljeti javlja se u svim oblicima uključujući glas w. Naprimjer: wolim, wolish, wolljela i sl.

Većina ispitanika/ica na pitanje: 'Da li ste se nekada susreli/e sa nekom riječi koju niste mogli/e razumjeti? Ukoliko da, navedite je!', odgovorila je da su to bile pretežno riječi engleskog jezika, dok niko nije naveo riječ poput: msm, dns, vcrs kao nepoznate.

U najnovijem se broju e-magazina udruženja Lingvisti našao i tekst o diskriminaciji putem jezika i na internetu, kojeg možete pročitati OVDJE.

Vezano:

O govoru mržnje i diskriminaciji putem jezika