Zašto je Milan Mladenović zaslužio ulicu u Sarajevu (FOTO+VIDEO)

Radiosarajevo.ba

'U svakom porazu, ja sam video deo slobode i kad je gotovo, za mene - znaj, tek tad je počelo...''

Junaci bez ulica

Milan Mladenović (21. septembar 1958. – 5. novembar 1994.) bio je poznati ex Yu rock muzičar, pjesnik, pjevač i gitarista kultne beogradske grupe EKV.

Rođen je u Zagrebu, kao sin Spase (rodom iz Kruševca, Srbija) i Danice (iz Makarske), a u šestoj godini se s porodicom seli u Sarajevo, gdje je živio narednih nekoliko godina.

Milan Mladenović

''Sarajevo je verovatno mračno uticalo na mene. Bio sam strašno ratoboran, istinoljubiv, mali - ovolicki, i stalno sam se tukao sa starijima od sebe. Oni su me, naravno, mlatili i tako sam ja dolazio kući krvav, plačući, i to je trajalo tih šest, sedam godina koliko sam živio tamo... Bio sam klinac s naočalama i nosio tango-gitaru ispod miške. Odlazio sam na satove kod čuvenog Gari Garinče. Od njega sam naučio neke akorde. Posle sam se preselio u Beograd.''

Razdoblju života u Sarajevu posvetio je i istoimenu pjesmu:

Godine 1970. porodica Mladenović seli se u Beograd, a Milan pohađa "Jedanaestu beogradsku gimnaziju" u kojoj krajem sedamdesetih godina, zajedno sa školskim kolegom Dragomirom Mihailovićem Gagijem, osniva svoj prvi sastav Limunovo drvo.

Svirali su na gitarijadama u Žarkovu i Železniku, u Bloku 45 (tzv. "Rock blok"), u Domu omladine, a održali su i dva samostalna koncerta u SKC-u. Poznatije pjesme Limunovog drveta bile su: Da li se sećate?, Sedmi krug, Oko moje glave, Limunovljevo drvo, Ne veruj i Gubitaš.

Iz doba Limonovog drveta

U to vrijeme Milanovo društvo postaje aktivno uključeno u novi muzički pravac poznat kao novi val. Godine 1980. zajedno s Mihajlovićem, Dušanom Kojićem - Kojom i Ivanom Vdovićem - Vdom, Mladenović osniva svoj prvi značajniji sastav - Šarlo akrobata.

Prvi nastup imali su u aprilu 1980. godine u SKC-u, kao predgrupa Pankrtima. Nekoliko pjesama grupe (Niko kao ja, Ona se budi, Oko moje glave, Mali čovek) ubrzo je objavljeno na kultnoj kompilaciji Paket aranžman, a 1981. godine izlazi prvi i jedini album sastava pod nazivom Bistriji ili tuplji čovek biva kad..., koji se smatra jednim od važnijih albuma jugoslavenskog novog vala. Šarlo akrobata se nakon toga raspada uslijed međusobnih nesuglasica između Milana i Dušana. 

Iz Šarla su iznikla dva utjecajna rock benda: Katarina II, čiji je frontmen upravo legendarni Mladenović i Disciplina kičme, na čelu s Dušanom Kojićem Kojom.

Promeniću svet do kraja pesme...

Krajem 1981. godine, Milan Mladenović s Dragomirom Mihajlovićem, prijateljem iz bivšeg sastava Limunovo drvo, osniva novi sastav Katarina II.

Tokom 1982. godine novom sastavu priključuju se klavijaturistica Margita Stefanović Magi, a 1983. basist Bojan Pečar i bubnjar Šarla akrobate Ivan Vdović. U toj postavi grupa 1984. godine izdaje album Katarina II na kojem se nalaze poznate pjesme Aut, Jesen, Radostan dan, Treba da se čisti, Ja znam i druge.

Većinu tekstova na debitantskoj ploči radio je Milan Mladenović, tekstove za pjesme Vrt i Platforme potpisao je Gagi, dok je muzika bila zajednička.

U tom periodu, Gagi dolazi u sukob sa zakonom i po povratku iz zatvora saznaje da više nije član grupe. Mihajlović kao nosilac prava na ime Katarina II uskraćuje grupi pravo da se dalje njime koristi, te sastav bira novo ime i tako nastaje Ekatarina Velika. U EKV umjesto Vda dolazi novi bubnjar, Ivan Fece Firči (iz sastava Lune).

Godine 1985. izlazi istoimeni album Ekatarina Velika, koji dobiva povoljne kritike, te skreće pažnju na sastav. Album iz 1986. godine, S vetrom uz lice, lansira ih na sam vrh jugoslavenske rock scene, gdje s Mladenovićem na čelu ostaju sve do 1994. godine, izdajući seriju uspješnih albuma.

Došao sam da te nosim, da se ne bojiš...

EKV je u osam godina ukupno izdao sedam studijskih albuma: Katarina II (1984.), Ekatarina Velika (1985.), S vetrom uz lice (1986.), Ljubav (1987.), Samo par godina za nas (1989.), Dum dum (1991.), Neko nas posmatra (1993.), kao i tri live albuma.

Tokom rada s Ekatarinom, Mladenović surađuje kao producent na albumima sastava Gustaph y njegovi dobri duhovi (Gustafi) i Fit. Godine 1985. se zajedno s ostalim članovima Ekatarine pojavljuje u filmu Gorana Markovića Tajvanska kanasta, a sljedeće godine i u filmu Darka Bajića Crna Marija gdje igra glavnu ulogu i za koji je napisao pjesmu Bus Station.

Krajem osamdesetih piše muziku za jednu pozorišnu predstavu na kojoj rade i Vlatko Stefanovski, Đorđe Erić (sin Dobrice), Zoran Petrović i drugi.

Mir, brate, mir...

Početkom 1992. godine s članovima sastava Partibrejkers i Električni orgazam osniva projekt Rimtutituki, čija je muzička aktivnost koncentrirana na antiratnu propagandu koji je u to vrijeme trajao na području bivše Jugoslavije.

Njihov najpoznatiji singl Slušaj 'vamo!, s ključnim refrenom Mir, brate, mir, izdaje B92, a promoviran je koncertom na kamionu koji je kružio ulicama Beograda.

EKV, Partibrejkers i Električni orgazam u septembru 1993. godine sviraju u Pragu i Berlinu sa zagrebačkim sastavom Vještice u okviru akcije Ko to tamo pjeva.

U vrijeme opsade Dubrovnika, Milan je pozvao publiku da minutom ćutanja odaju počast bombardiranom Dubrovniku i njegovom stanovništvu. Međutim, neki iz gomile su glasno negodovali, a čuli su se čak i pozivici "uhapsite ga". Kada je s Rimtutitukijem tokom rata trebao gostovati u Banjoj Luci, Milan je iz protesta otkazao nastup zato što je eksplozivom srušena najstarija i najpoznatija banjalučka džamija Ferhadija iz 1579. godine. 

''Moja prva i najveća želja bi bila da se probudim i da ustanovim da je 1990. godina i da kažem: Uh, al' sam nešto ružno sanjao!''

U ljeto 1994. godine Mladenović putuje u Brazil, gdje s dugogodišnjim prijateljem Mitrom Subotićem - Subom (poznatim i kao Rex Ilusivii) i nekoliko brazilskih muzičara snima album Angel’s Breath, koji je, po Milanovim riječima, "neka vrsta psihodeličnog samba-rocka s balkanskim utjecajem". Milan zatim odlazi u Pariz, gdje je režirao spot za pjesmu "Crv".

Tragična sudbina članova EKV-a

U augustu 1994. godine, nakon nastupa Ekatarine Velike na festivalu u Budvi, Mladenović biva prebačen u bolnicu. Prije nego što se ploča Angel’s Breath pojavila na tržištu, Milan Mladenović je 5. novembra 1994. godine u Beogradu umro od raka unutrašnjih organa.

Pokopan je na Novom groblju u Beogradu, a njegovom smrću Ekatarina Velika prestala je postojati.

Prije Milana, od posljedica AIDS-a,  25. septembra 1992. preminuo je Ivica Vdović; Bojan Pečar - 13. oktobra 1998. godine od srčanog udara, te Dušan Dejanović, 2000. godine, također od AIDS-a. Margita Stefanović bila je posljednja članica grupe EKV koja je preminula 18. septembra 2002. godine u 43. godini života.

Ulice Milana Mladenovića u Zemunu, Podgorici i Zagrebu

Dvije ulice u glavnim gradovima bivše Jugoslavije nose Mladenovićevo ime. Naime, jedna ulica u Zemun Polju je 2004. godine dobila ime Milana Mladenovića, a početkom decembra 2007. godine i u Zabjelu, predgrađu Podgorice.

"Milan Mladenović je arhetipska pojava na ex Yu rock sceni. Njegovo djelovanje je u velikoj mjeri obilježeno i borbom protiv narastajućeg primitivizma krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Borio se za svoju i našu mladost koja je zenit doživjela pred početak mračnih ratnih godina", riječi su Saše Radovića, novinara i jednog od kreatora podgoričke alternativna organizacija NVO Zabjelo Republika. 

Osim ulica, gradski parlament Beograda je u maju 2011. godine potvrdio da plato ispred Doma omladine ponese ime Milana Mladenovića. 

Dušan Ercegovac, posljednji menadžer EKVa, otkriva tablu s Milanovim imenom ispred Doma omladine u Beogradu

Ulica Milana Mladenovića u Zagrebu

Pored one u Beogradu i Podgorici, Milan Mladenović će 25. oktobra 2012. godine dobiti i ulicu u Zagrebu, koja će se nalaziti u naselju Jakuševec.

Proceduru za davanje imena ulica po značajnim autorima na polju rock muzike još u maju ove godine pokrenuo je Marin Knezović, predsjednik Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova i proteklih nekoliko mjeseci tražile su se pogodne lokacije i zadovoljavala potrebna procedura.

''Želja nam je u budućnosti da ulice, koje se budu gradile u tom dijelu grada, nose imena zaslužnih glazbenika iz pop, rock i jazz kulture'', kazao je Knezović.

Čujem - vrati se, čujem - ostani...

U novembru 2006. godine pjesma Par godina za nas izglasana je za najbolju pjesmu svih vremena na prostorima bivše SFRJ. 

Mnogi se s tugom prisjećaju dana kada je ovaj veliki umjetnik i čovjek otišao u legendu, ali vjeru da će njegov duh živjeti vječno, daju nam nove generacije koje se tek upoznaju sa njegovom muzikom.

Naredni snimak, napravljen na dječijoj priredbi u jednom srbijanskom vrtiću, izmamit će vam osmijeh i suze na lice:

Počivaj u miru, Milane! 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak