UNESCO povukao podršku za nominaciju Dinarskog krša za upis na Listu svjetske baštine

UNESCO se povukao iz projekta zajedničke nominacije Dinarskog krša za upis na Listu svjetske baštine, odnosno pružanja tehničke podrške tom projektu u kojem je trebalo učestvovati šest zemalja uključujući i BiH, potvrdio je Feni šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum.

U okviru ovog projekta BiH je trebala uvrstiti i neprocjenjivu špilju Vjetrenicu, po podzemnom biodiverzitetu najbogatiju na svijetu, zajedno s okolnim područjem Dinarskog krša.

Time je, navodi Šešum, Bosni i Hercegovini otvorena mogućnost da Vjetrenicu nominira samostalno, ali se još o svim mogućnostima predlažu različite ideje.

"UNESCO se povukao iz tog zajedničkog projekta, neće mu više davati tehničku podršku za finalizaciju nominacije, a osnovni razlog za tu odluku je što rokovi nisu poštovani, te nismo vidjeli neki napredak. Međutim, taj projekt ovim ne propada, već sve zemlje mogu dalje samostalno nastaviti s procesom nominacije, samo moraju naći novi modalitet, pojasnio je Šešum.

Zemlje koje su trebale biti obuhvaćene ovim projektom - Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora, Albanija i BiH, imaju sada mogućnost samostalno pripremati projekte u saradnji sa savjetodavnim tijelima Međunarodne organizacije za spomenike, zgrade i lokalitete kulturne baštine ICOMOS, koja djeluje pri UNESCO-u, ili drugim organima UNESCO-a.

Šešum podvlači da je jedna od ideja kada je riječ o Vjetrenici mogućnost njene nominacije u formi obuhvata kraških fenomena, ili da u taj projekt BiH ide samo s Hrvatskom.

"Iako se UNESCO povukao iz ovog projekta, i dalje ćemo sarađivati i pružati podršku zemljama za njihova područja koja su upisana ili koja žele upisati na Listu svjetske baštine", kazao je Šešum.

Na projekt zajedničke nominacije Dinarskog krša za upis na Listu svjetske baštine zemlje domaćine pozvao je nadležni Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN).

Prostor od Trsta do Skadarskog jezera smatra se najbogatijim po krškom geodiverzitetu i biodiverzitetu u svijetu, a pored toga u njemu je nastala znanost o kršu, pa niz stručnih termina za pojave u kršu potječe od autohtonih narodnih naziva. Sve to afirmira ukupnu dinarsku baštinu u svjetskim razmjerima.

Iako su tri dobra područja Dinarskog krša već upisana na UNESCO-ovu Listu - Škocjanske jame u Sloveniji, Plitvička jezera u Hrvatskoj i Durmitor u Crnoj Gori, IUCN smatra da ovo područje kao cjelina zbog iznimnih vrijednosti zaslužuje upis čitave mreže lokaliteta.

Prvi serijski upis krša imala je Kina kroz tri reprezentativna lokaliteta 2007. godine, koji je još proširila 2014. godine.