Treba li nam Tehnički muzej od 20 miliona KM?

Kako jednokratno potrošiti preko 20 miliona KM javnog novca, uposliti prvotno 20-tak ljudi, trošiti na njih godišnje najmanje 486.000 KM, a godišnje na cijeli projekat istresti preko 950.000 KM, iz narodne kase, dok u isto vrijeme postoji nekoliko važnijih muzejskih institucija koje još uvijek imaju probleme s grijanjem?

Je li Tehnički muzej javni interes?

Kanton Sarajevo i javno, državno preduzeće Elektroprivreda našli su odgovor na to pitanje i spremni su, po svemu sudeći, preko 20 (21.960.000) miliona KM dati na osnivanje i održavanje – Tehničkog muzeja!

Za Kantonalnu skupštinu je već spremljena Odluka o postojanju javnog interesa, a zajednička grupa oformljena od predstavnika Kantona i Elektroprivrede već je sačinila ambiciozan Elaborat.

Elektroprivreda, preduzeće koje je uvijek pod čvrstom stranačkom šapom, već prošle godine u maju je krenula u ovaj projekat, pravdajući ga, između ostalog, i time što se navršava 122 godine od početka elektrifikacije u BiH.

Istina, muzej takvog tipa potreban je svakom društvu, prvenstveno zbog upoznavanja učenika, pa i studenata, sa, primjerice, funkcioniranjem običnog motora za automobil, ali i sa upoznavanjem sa savremenim tehničkim dostignućima.

A Zemaljski nek' zimuje...

Sam Elaborat počinje sasvim apsurdnom tezom: "U čuvanje tehnološke i tehničke baštine najviše ulažu zemlje u kojima je krenula industrijska revolucija, a BiH je označena kao zemlja koja je uvijek uvozila tehnologiju i tehniku". Čemu onda praviti muzej? Da se prikaže povijest uvoza tehnike i povijest niskog nivoa inovativnost i industrijske pismenosti?

U zemlji u kojoj glavni, državni, Zemaljski muzej za najvažniji problem ima grijanje tokom zimskog perioda, u zemlji u kojoj je Historijski muzej potpuno propao – treba dati preko 20 miliona KM za Tehnički muzej?

Opravdanost za pokretanje Tehničkog muzeja načelno postoji, ali se postavlja pitanje da li je pravi trenutak za takvo što. Dok Kanton i Elektroprivreda, eventualno, budu na Tehnički muzej trošili milione, Zemaljski će muzej i dalje biti popularniji zbog svojih problema s grijanjem nego li zbog svojih eksponata. Studenti mašinstva, naprimjer, i dalje će, uglavnom, studirati mašinstvo iz sredine prošlog vijeka, a u Historijskom muzeju će možda kakav investitor napraviti tržni centar.

Godišnje milion KM troškova

Planira se da Tehnički muzej bude smješten na lokaciji Kotromanićeve ulice u Sarajevu (Marijin Dvor, nedaleko od mosta na Skenderiji), na prostoru na kojem je bila „Stara centrala“ koja je 1895. godine počela proizvoditi prve kWh električne energije. Taj prostor je vlasništvo IRIS Computers i posebno je interesantan s obzirom na činjenicu da je Regulacionim planom Centar - Novo Sarajevo utvrđeno da je namjena ovog objekta muzejske prirode, stoji u Elaboratu.

Zanimljivo je kako je regulacioni plan već odredio prostor u samom centru grada za objekat muzejske prirode. Dotrajala zgrada propalog informatičkog preduzeća IRIS u vlasništvu je Investicionog fonda Bosfin, pa ne treba isključivati ni mogućnost isprobanog recepta prodaje propale nekretnine državi, odnosno kantonu, za velike pare.

Investiciona ulaganja (zemljište, izgradnja) se procjenjuju u vrijednosti od 21.960.000 KM, te se prema navedenim pokazateljima ocjenjuje da je investicija u granicama trenutne tržišne vrijednosti.

Troškovi, odnosno rashodi Tehničkog muzeja su iskazani na period od 3 godine, tako da su planirani u iznosu od 951.000 KM za prvu godinu (sa 16 uposlenika), 917.000 KM u drugoj godini (povećanje uposlenika na 18 i povećanje izdataka za materijal i usluge) i u trećoj godini u iznosu od 942.000 KM (rashodi planirani sa 19 uposlenika, povećanje izdataka za materijal i usluge i nabavka stalnih sredstava).

Ima li važnijih projekata?

Problematična je i sadržajna koncepcija muzeja koji je, prema Elaboratu, orijentiran više kao statičnoj postavci starih eksponata, nego li ka modernoj, interaktivnoj postavci čija je svrha obrazovanje i upoznavanje s modernim tehnologijama.

Javljaju se također i druge dileme. Da li je primjerice ispravno i moralno graditi baš Tehnički muzej u zemlji u kojoj se svako malo u rudnicima dešavaju nesreće sa smrtnih ishodima, zbog zastarjelosti sistema iskopavanja, te zbog prastarog zakona o zaštiti na radu. Ili dok smo željeznicom povezani tek sa dvije susjedne zemlje i Mađarskom?

Pored toga, poslovanje Elektroprivrede u posljednjim godinama bilježi gubitke i pad vrijednosti kapitala, iako cijene električne energije konstantno rastu. Možda bi bolje bilo da Elektroprivreda svoj udio sredstava preusmjeri na besplatnu električnu energiju za 527.667 nezaposlenih ljudi u BiH.