Terra Dinarica u Drežnici: Neosvojiva, ali gostoprimljiva (FOTO)

Drežnica je malo, ali historijom veliko mjesto, svjedok propadanja raznih carevina i kraljevina, osvajača, hajduka i svih koji su se usudili kročiti na ove prostore. Drežnica ih je sve ispraćala u historijske knjige, a ona je ostala ponosna, surovo lijepa i nedostupna mladoženjama koji bi je silom htjeli zadobiti, piše ekipa Zemlje Dinarike, koja je nedavno posjetila ovaj kraj.

Rijeka koju možete piti

Drezga je biljka koja za svoj razvoj traži zemljište s obiljem vode, pa od imena navedene biljke potječe i ime našeg malog hercegovačkog dragulja, Drežnice. Smještena je uz rijeku Drežanjku, čiji kanjon - jedan od dubljih u Evropi - siječe planine Čvrsnicu i Čabulju, na 20-ak kilometara sjeverno od Mostara i 100 km južno od Sarajeva. Drežanjka je bistra, ledena i čista planinska rijeka koja se uliva u Neretvu uzvodno od Mostara, odmah ispod padina planine Prenj, te lokalnim uzgajateljima pastrmke i ostale ribe donosi zaradu i - život. Ostaci starih mlinica uočljivi su i dan-danas u gornjem toku rijeke, koja se, napomenimo, može piti u skoro čitavom svom toku.

"Na ovom mjestu vojvoda Mastan sa sinovima Miroslavom i Radoslavom posjeduje dvor", uklesano je sredinom XIV vijeka u stijenu na lokalitetu Toplo, neposredno iznad današnje željezničke stanice, na pruzi koja povezuje Sarajevo, Mostar i Ploče. Natpis je iz ere srednjovjekovne bosanske države, iz vremena ugarskog kralja Lajoša i bosanskog bana Tvrtka. Nešto kasnije, početkom XV vijeka, Drežnica je bila i župa, današnjim jezikom kanton ili opština, odnosno jedinica samouprave.

Reportaža iz Posavine: Terra Dinarica u Tišini (FOTO)

Nakon dolaska Otomana, Drežnjaci dobijaju status povlaštenih stanovnika, jer za carski dvor u Istanbulu hvataju i dresiraju sokolove za lov, pa se i prezime Sokolović i danas može sresti kod Drežnjaka. Kuriozitet je i da su djelimično ili u cjelini bili oslobođeni plaćanja poreza, koji je otomanska uprava nametnula narodima širom svoje carevine, što zbog sokolova, što zbog temperamenta, stava i načina života koji, prije svega, zahtijeva slobodu i neovisnost o bilo kome ili čemu. Baš poput kršnih planina iznad Drežnice.

Čuvanje tradicije, korist za lokalnu zajednicu

Geografski položaj i izolovanost omogućio je stoljetno očuvanje izvorne tradicije i običaja svih naroda koji žive na ovom području. U današnjem svijetu, to se smatra nacionalnim i evropskim blagom koje se po svaku cijenu treba sačuvati, a na čemu, uz velike napore, predano rade stanovnici Drežnice, koji u većini odbijaju napustiti ovo mjesto, te potražiti posao u gradu. Njih predvodi sekretar mjesne zajednice, Ramiz Alić, što je dobar i dalje primjenjiv primjer djelovanja u lokalnim zajednicama. Bili smo nemalo iznenađeni brojnim idejama i zamislima, u vezi s održivim razvojem i turizmom, poput eko-centra na obalama Neretve, ispod magistralnog puta Sarajevo - Mostar, odmah pored ostataka nekoliko vjekova stare građevine koja izgledom podsjeća na crkvu-baziliku i manje nekropole stećaka, na samom ulazu u Drežnicu. Održivi razvoj i turizam su isplativa alternativa bezobzirnom uništavanju našeg prirodnog i kulturnog blaga, koje se ogleda u eksploataciji rudnih i ostalih podzemnih bogatstava tamo gdje se to ne smije i ne bi trebalo raditi, te od čega lokalno stanovništvo rijetko ili nikad ne iskusi bilo kakvu korist.

FOTO: Terra Dinarica vodič kroz bh. ljepoticu Zelengoru

U Drežnici i okolnim selima danas živi oko 2200 stanovnika, u 618 domaćinstava. Neka od njih nude usluge stranim i domaćim turistima, koji, nakon par dana na ovome mjestu, odlaze teška srca i sa nadom da će se što prije vratiti. Jedno od zanimljivijih mjesta su stočarski stanovi iznad Drežnice, koji su aktivni ljeti, gdje lokalni stočari čuvaju svoje ovce koje pasu ljekovito hercegovačko bilje i trave, baš kao prije 300 godina. Neke od njihovih kuća su sačuvane u autentičnom obliku, a postoji čak i mogućnost noćenja u njima, pa posjetioce ovo mjesto istinski vraća par vjekova unatrag.

Detalje o smještaju možete pronaći i na web-stranici Via Dinarica jer je Drežnica jedna od bitnih arterija Bijele linije navedenog koncepta održivog razvoja i turizma i planinarskog puta kroz Dinarske Alpe.

Ovo malo mjesto ne razdvaja, već sastavlja Čvrsnicu, Čabulju i Prenj, Drežanjku i Neretvu, a taj spoj vas promijeni za ostatak života. Stoga ju je Terra Dinarica odlučila ponovo posjetiti, a detalje o njihovoj novoj posjeti drežničkom vodopadu, penjalištu, stećcima, stočarskim stanovima i ostalim znamenitostima moći ćete čitati uskoro.