Sarajevske arhitektice na izložbi u Mariboru

U Umjetničkoj galeriji u Mariboru koji je odabran za Evropsku prijestolnicu kulture 2012, u petak je otvorena izložba 'Nedovršene modernizacije; Između utopije i pragmatizma.

Tema izložbe je arhitektura i urbanizam u bivšoj Jugoslaviji i zemljama nasljednicama, a na njoj su predstavljeni arhitektonski projekti i veliki urbanistički planovi koji su obilježili jugoslovensko socijalističko razdoblje.

Analiza naslijeđa bosansko-hercegovacke arhitekture iz tog perioda i njegovo vrednovanje u današnjem vremenu bit će prezentirana kroz dva istraživačka projekta autorica Nine Ugljen Ademović i Elše Turkušić:  Sarajevo – Marijin Dvor: Programska koncepcija socijalističkog grada i Spoj modernog i tradicionalnog u arhitekturi Bosne i Hercegovine.

Izložba će predstaviti brojne arhitektonske projekte, u rasponu od turističkih eksperimenata na jadranskoj obali, koncepata za nove gradove i izložbene paviljone na međunarodnim izložbama, do „zloglasnih“ javnih građevina istorijskih spomenika u republikama bivše Jugoslavije od 1948. do 1980. godine.

Za vrijeme socijalističke Jugoslavije, modernizacija se jednostrano predstavljala kao svakodnevno kolektivno dostignuće koje ima za cilj da pokaže napredak radničkog samoupravljanja i da učini ljude ponosnima. Tako je život Jugoslovena bio obilježen megalomanskim, gotovo utopijskim projektima na području industrije, energetike, saobraćajne infrastrukture, urbanizma. S druge strane, danas je taj socijalistički utopizam često sinonim za „iskonski grijeh“ neprikladnih ekonomskih struktura, ekoloških problema i društvenih sukoba.

Otvaranje ove izložbe istovremeno predtavlja veliko finale dvogodišnjeg istoimenog istraživačkog projekta, koji je pokrenulo Udruženje hrvatskih arhitekata u saradnji sa Oris-kućom arhitekture (Zagreb), Muzejom za arhitekturu i dizajn (Ljubljana), Umjetničkom galerijom Maribor (Maribor), Društvom arhitekata Beograda i Koalicijom za održivi razvoj (Skoplje). Projekat se kroz niz istraživanja, konferencija i izložbi bavio prostorima koje je stvorio „socijalistički napredak“ u bivšoj Jugoslaviji i pokušava da utvrdi šta se sa tim prostorima dogodilo nakon sloma zajedničke države i nestanka socijalizma. U projektu je učestvovalo preko 30 istraživača sa područja cijele bivše Jugoslavije.