Profesor Ahić: Može li Rusija napraviti vojnu bazu u RS-u?

 "Borbena gotovost" Srbije je ojačana – tako je predsjednik Aleksadar Vučić opisao isporuku po trideset oklopnih vozila BRDM-2 i modernizovanih tenkova T-72 iz Rusije.

 Piše: Faruk Vele

 „To je potencijalno eksplozivno – jer  Srbija se oslanja na Rusiju, zemlju koja je u Ukrajini pokazala riješenost da oružanim nasiljem proširi svoju zonu utjecaja", piše Boris Kalnoki, dopisnik uglednog njemačkog lista Die Welta iz Budimpešte, prenosi DW.

U analizi povodom ruske isporuke ruskog oružja Srbiji, podsjetimo, Die Welt je pisao o tome da NATO na Zapadnom Balkanu računa, prije svega na Albaniju, Kosovo i Hrvatsku, a da se Rusija koncentrira na Srbiju i bh. entitet RS.

Rusija želi vojnu bazu u RS-u, a opcija razmjene teritorija koja bi dovela do podjele BiH i dalje postoji, zaključio je njemački Die Welt.

O ruskom naoružavanju Srbije i potencijalnoj bazi u RS-u za Radiosarajevo.ba govori profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Jasmin Ahić. On tvrdi da je izgradnja vojne baze Rusije u bh. entitetu RS nerealna opcija.

Prema njegovim riječima, za vojnu bazu, kao jedan vid eksteritorijalnog djela Rusije, potrebni su "daleko značajniji uslovi", političko opredjeljenje i mnoge druge ozbiljne stvari koje bi jedna država morala ustupiti drugoj kako bi se realizirala uspostava vojne baze.

Ako, dodaje, do nije uspjelo sa ruskim 'humanitarnim' centrom u Nišu, gdje im Srbija nije osigurana ni najniži diplomatski okvir, onda je opcija vojnih baza u entitetu RS u BiH itekako nerealna zamisao.

"No , bez obzira na nerealne opcije vojne/ih baza Rusije na Zapadnom Balkanu, mislim da sve veći problem predstavljaju nove mogućnosti kojima Rusija snažno podupire svoje političko-sigurnosne i vojne "saveznike": Srbiju i jednim djelom entitet RS Bosne i Hercegovine", kaže za Radiosarajevo.ba profesor Ahić.

Na pitanje u čemu se ogledaju te nove mogućnosti i kakve posljedice mogu imati za stabilnost BiH, profesor Ahić je jasan.

"U junu mjesecu ove godine je svjetski respektabilan Institut (Carnegie for International Peace) putem objavljenog istraživanja i ekspertize tvrdio da je Rusija napustila tzv. Gerasimovu doktrinu (soft taktičkog sigurnosnog djelovanja) i ušla u fazu tzv. Primakove doktrine (midle /hard taktike). Rusija je sa vojnim jedinicama, sada i pješadijskim, u Siriji, Venecuela dobija rusku pomoć, Krim, Donbas, prorusko političko jačanje u Ukrajini, i sada ovoliki upliv u Srbiji i entitetu RS, potvrđuju sve navedeno", ističe profesor Ahić. 

Ističe da je ruski sigurnosni, pa i vojni utjecaj, sve sa zajedničkim vojnim vježbama i 'donacijama' vojne opreme, izuzetno veliki i opasan za Zapadni Balkan.

Šta takvi odnosi i jačanje Rusije u regionu mogu da znače za BiH? 

"Kada je u pitanju sav ovaj odnos koji spominjem u kontekstu Bosne i Hercegovine, u pitanju može biti što su i neke od članica NATO-a iz regiona počele da mijenjaju određene poglede prema Rusiji. Velika je sada odgovornost na mađarskoj vlasti da opravda to kako je dopustila transport tenkova i borbenih vozila upućenih za Srbiju, a preko svojeg zračnog prostora. Posebno ako je to sedam dana ranije odbacila Rumunija kao članica EU koja poštuje sankcije EU uvedene Rusiji nakon okupacije Krima", upozorava Ahić, te zaključuje: 

"Želim reći da na mala vrata Rusija, ipak, uspijeva u svojim nakanama da se na Zapadni Balkan vrati kao respektabilan vojni i sigurnosni igrač. U tom smislu najvažnija stvar za Bosnu i Hercegovinu je da NATO put bude imperativ svih imperativa".