Pet istina za koje modna industrija ne želi da ih znate

Pored blještavila i sjaja ostaje činjenica da je moda jedna od najprljavijih industrija svijeta. Modna industrija daje milione dolara na PR kampanje, nove modne trendove i konstrukcije onoga što je IN a šta nije moderno ove sezone. Namjerno se stvara konfuzija oko modernog i onog što nije. 

Huffington Post objavio je pet istina koje ova industrija ne želi da vi znate. 

Tekst u rubrici Šta drugi pišu preuzimamo s prijateljskog portala Buka.com 

1. Modna industrija je smišljena tako da se osjećate “van trenda” poslije sedam dana od kupovine odjeće

Nekada su u modi postojale dvije sezone – proljeće/ljeto i jesen/zima, a danas imamo 52 mikro sezone. Novi trendovi dolaze svake sedmice. a cilj mode jeste potrošnja, odnosno kupovina što više odjevnih predmeta što je brže moguće. 

Španska marka Zara je pionir u ovom konceptu, kod njih je nova isporuka odjeće dolazila svake dvije sedmice. Danas H & M i Forever21 skoro svakodnevno dobijaju nove isporuke odjeće u svoje trgovine, dok Topshop uvodi 400 stilova jednom sedmično na svoju internetsku stranicu. 

Dizajneri i stilisti stvaraju nove poglede na trendove i to na sedmičnoj bazi, a modni kalendar ove industrije je namjerno napravljen tako da se osjećate da već niste u trendu i to poslije jednog nošenja novog odjevnog predmeta. 

2. Popusti, zapravo nisu popusti

Modni ovisnici vole da odlaze u velike tržne centre i da kupuju, naročito kada su sezonske rasprodaje u pitanju. Nažalost, popust često to i nije. 

I kad se odjeća kupi sa popustom kupci često ne razmišljaju o tome da je riječ o odjeći koja je niske kvalitete iako na njoj stoji ime modnog brenda, kupci ne ramišljaju o mjestu gdje je ta odjeća nastala i o materijalu od kojeg je sačinjena. 

3. Olovo i opasne hemikalije na odjeći

Prema Centru za okolinu mnoge popularni modni lanci prodaju visoko-kontaminirane torbice, pojaseve i cipele. Godinama nakon potpisivanja dogovora o poštovanju zakonski određene granice upotrebe opasnih hemikalija i dalje se vodi borba na ovom polju.

Akumulacija olova koja se nosi na odjeći kod mladih žena može da izazove probleme sa kostima, probleme u trudnoći, jer olovo potencijalno ugrožava i majku i dijete. 

Iloženost olovu povezana je sa neplodnošću žena, povećane stope srčanog udara, moždanog udara i visokog krvnog pritiska.

4. Odjeća je napravljena sa ciljem da se raspadne

Modni divovi poput brendova H & M, Zara i Forever21 donose nam odjeću koja može da se raspadne poslije jednog nošenja ili pranja. Ove trgovine proizvode stotine miliona odjevniih predmeta godišnje, pa je potrebno da se ta odjeća što više prodaje. 

Proječni Amerikanac godišnje baci oko 68 kilograma tekstila godišnje, a u to ne spada odjeća koja je donirana ili proslijeđena dalje nego je riječ koja odlazi u smeće. Današnja odjeća je pravljena od sintetičkih materijala, na bazi naftnih vlakana i za razliku od odjeće koje su nosile naše bake, ova današnja, ne može da traje dugo. 

5. Vezovi i šljokice su plod dječijeg rada

Procjene pokazuju da je između 20 i 60 odsto odjeće šivano kod kuće, u neformalnih radnnjicama. Iako postoje mašine koje mogu da prave vezove ili našivaju šljokice tako da izgledaju kao ručni rad one se većinom ne upotrebljavaju, jer su ove mašine skupe i tvornice ne žele da ulaže u opremu. 

Milioni radnika koji su skriveni u sobicama i podrumima našivaju vezove i šljokice na odjeću koja se kasnije prodaje kao brendirana. Žene pogrbljeno rade ove teške poslove, a često se koriste i djeca u ove svrhe. 

Mnogi smatraju da je potrebno da se utiče na svijest potrošača da razmisle o ovom problemu, jer vez na vašoj haljini možda je baš nastao u nekoj siromašnoj zemlji, u mračnoj prostoriji neke sobice. 

Potrošači moraju da se edukuju, da znaju šta stoji iza brednova, sjaja i blještavila modne industrija koja nam često mami uzdahe.