O govoru mržnje i diskriminaciji putem jezika

Piše: Lejla Čolak, Manjine.ba

Znate li da svaki put kada javno kažete ili napišete 'debil', 'papak' ili 'peder' – svjesno ili nesvjesno širite govor mržnje, koji može biti zakonski kažnjen? Govor mržnje i diskriminacija putem jezika posebno su izraženi u moderno vrijeme, usljed sve veće popularnosti i masovnog korištenja interneta, a naročito su uočljivi na primjeru komentara na forumima ili web portalima, gdje svi ''imaju pravo reći šta misle''.

Govor mržnje je termin koji se u javnom diskursu ponekad pogrešno koristi jer se banalizira i tumači kao svaki govor koji širi mržnju. Stoga, potrebno je znati da je govor mržnje svaki vid govora kojim se omalovažava osoba ili grupa ljudi na osnovu rase, spola\roda, seksualne orijentacije, pripadnosti nekoj etničkoj grupi i slično.

Upravo je o ovoj temi bilo riječ na današnjem okruglom stolu pod nazivom 'Diskriminacija putem jezika' održanom u sarajevskom Međunarodnom centru za djecu i omladinu Novo Sarajevo na Grbavici. Okrugli je sto održan u organizaciji Udruženja za jezik i kulturu 'Lingvisti', a prisustvovali su mu i učenici i učenice iz nekoliko sarajevskih srednjih škola.

Tema kojom je počela diskusija, bila je kultura govora i pismenost na internetu; članica udruženja Lingvisti i studentica Književnosti naroda BiH na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Irma Grebović, govorila je o odlikama i kulturi govora na internetu, istakavši da upravo putem komunikacije na internetu možemo uvidjeti nivo pismenosti određene osobe.

Kada govorimo o masovnom korištenju interneta, kako u svijetu, tako i u našoj zemlji, u prilog idu i rezultati ankete Irme Grebović, koji su pokazali da čak 88% od 115 ispitanika u Bosni i Hercegovini u dobi od 15 do iznad 40 godina, vrlo često koristi internet, dok tek 12% njih to čini ponekad. Niko od ispitanih nije odgovorio da se nikad ne koristi internetom.

Masovno korištenje interneta dovelo je do stvaranja vlastitog, 'internetskog govora', te je ovdje riječ o posebnom fenomenu prilikom kojeg izrazi iz virtuelnog svijeta izlaze u svakodnevni.

Još jedna urađena anketa pokazala je kako, prilikom komunikacije na internetu, ljudi više paze na slovne i tipkovne, nego na pravopisne i gramatičke greške.

Danas su u svakodnevnoj govornoj upotrebi različite skraćenice, kao i posuđenice iz engleskog jezika, koje su nekad bile karakteristične isključivo za internetski sleng. Danas ih možemo i čuti u svakodnevnom govoru, a da li će upravo takve riječi i izrazi postati dio žargona i da li će biti standardizirane, ostaje da se vidi.

FOTO: Manjine.ba

Govor mržnje na forumima: Čiji je Ivo Andrić?

Na današnjem su okruglom stolu sudjelovali i učenici Prve gimnazije u Sarajevu, Admir Omeragić i Hamza Agić, koji su, čitajući svoje eseje, ponudili vlastito viđenje diskriminacije i govora mržnje na internet forumima i web portalima; jedan od takvih primjera upravo su i rasprave o Ivi Andriću.

''... povodom godišnjice rođenja našeg nobelovca Ive Andrića, na forumima se ne raspravlja o njegovima djelima, mudrostima i životnom putu. Pojedincima nisu toliko važni 'Na Drini ćuprija', 'Prokleta avlija', kao ni sve ono na čemu je Andrić ostavio svoje srce i dušu koji će bez obzira na to ipak vječno živjeti (...) Raspravljaju o njegovoj nacionalnosti i svojataju ga onako kako im odgovara. Nije on ničija stvar da se dijeli ili da pripada samo nekome, on je NAŠ. On pripada samo knjizi i srcima njenih iskrenih čitalaca, koji iz njegovih riječi ne izvlače srpske, bošnjačke ili hrvatske, već samo univerzalne vrijednosti'', dio je iz eseja Hamze Agića.

Pravni okvir za govor mržnje u BiH

''Sloboda govora jedno je od temeljnih ljudskih prava. Ipak, to ne znači da je ona neograničena; sloboda izražavanja prestaje tamo gdje počinje da se ponižava ili vrijeđa neka druga osoba ili skupina'', istakla je na današnjem okruglom stolu Vladana Vasić, studentica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Navodeći kao primjer diskriminirajuće komentare na internet portalima, Vladana Vasić je istakla kako se ovdje ni slučajno ne radi o 'izražavanju svoga mišljenja', već upravo o diskriminaciji putem jezika, koji podstiče mržnju i nasilje.

Iako se on vrlo često ne primjenjuje, u našoj zemlji postoji pravni okvir koji može da sankcioniše svaki govor mržnje; ukoliko ga primijetite u medijima, to možete prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije (ako su u pitanju TV kuće), ili pak Vijeću za štampu (ovo se odnosi na web portale i komentare na tekstove objavljene na istima).

FOTO: Manjine.ba

'Učenice' se ne podrazumijevaju pod 'učenici'

''Naše je društvo oduvijek bilo patrijarhalno, kao i naš jezik, stoga će nam trebati još dosta vremena da se naviknemo na određene promjene i počnemo paziti na terminologiju kada je u pitanju rodno senzitivni jezik. Zašto bi se učenice trebale podrazumijevati pod 'učenici'?'', upitala je članica Udruženja Lingvisti, Jasmina Čaušević, otvorivši temu rodno osjetljivog jezika.

Osim što je potpuno gramatički opravdan, rodno osjetljiv jezik je važno društveno ideološko pitanje, koje doprinosti većoj vidljivosti žena i djevojaka - rečeno je na današnjem okruglom stolu, čime je zaključeno da jezik jeste navika, ali trebamo raditi na tome da se prestane uvijek koristiti muški oblik.

Kada se govori o osobama sa invaliditetom, pogrešan termin koji se koristi jeste 'osobe sa posebnim potrebama', te je umjesto njega potrebno koristiti sintagmu 'osoba sa invaliditetom' (osoba sa fizičkim, mentalnim, intelektualnim, ili senzornim teškoćama).

''Korištenjem sintagme 'osoba sa invaliditetom', na prvo se mjesto stavlja riječ osoba, čime se nastoji ukinuti diskriminacija. Osoba sa invaliditetom, prema tome, nije 'osoba sa posebnim potrebama', ona je osoba koja ima potrebe kao i svaka druga'', kazala je Jasmina Čaušević.

Još jedan interesantan podatak: Jeste li znali da se o ženama rediteljicama iz BiH u medijima godinama govorilo kao o 'rediteljima'? Promjena je došla tek nakon uspjeha rediteljice Jasmile Žbanić i nagrade 'Zlatni medvjed' za film 'Grbavica'.

FOTO:Manjine.ba

Terminološka diskriminacija LGBTTIQ zajednice

Još jedna od učesnica današnjeg okruglog stola na temu diskriminacije putem jezika bila je i studentica Pravnog fakulteta u Sarajevu, Edina Sprečaković, koja je govorila o politički korektnom jeziku kada se radi o LGBTTIQ populaciji, objasnivši značenja osnovnih LGBTTIQ termina.

Komentirajući učestalo i pogrešno korištenje izraza 'homoseksualizam', istakla je da se radi o uvredljivoj, izmišljenoj riječi, stvorenoj od strane anti-gay aktivista koji su time nastojali homoseksualnost prikazati kao poremećaj i svojevrsni 'štetni poredak'.

Pored krajnje diskiminatornih i uvredljivih termina kao što su 'lezbača', 'peder', 'trandža' i sl., također su uvredljivi i termini poput 'homoseksualnog odnosa' ili pak 'homoseksualne sklonosti'.

''Nema potrebe posebno naglašavati činjenicu da se radi o homoseksualnom odnosu ili paru, baš kao što se to ne naglašava ni kada se radi o hetero/straight odnosu. Umjesto 'sklonosti', koja implicira slobodan izbor, o kojem se ovdje ne radi, ispravno je koristiti izraz 'orijentacija'', mišljenje je Edine Sprečaković.

Iako je homoseksualnost još 1973. godine skinuta sa liste psiholoških poremećaja, pa time i određene vrste 'bolesti', diskriminacija LGBTTIQ osoba je i dalje prisutna, a protiv nje se možemo boriti jedino radeći na edukaciji mladih ljudi i konstantnom osvještavanju.

FOTO: Manjine.ba

'Miješano meso': Ekstremni govor mržnje

Današnji je okrugli sto zaključila novinarka Kristina Ljevak, koja je primjere diskriminacije i govora mržnje objasnila na primjeru teksta 'Miješano meso', glumca, režisera i muzičara Nikole Pejakovića, koji je, nakon svog nedavnog objavljivanja na portalu Glas Srpske i mnogim drugim web portalima, izazvao brojne (blago rečeno) negativne reakcije i osude javnosti.

''Miješane je brakove Pejaković predstavio kao 'crvene đavole', a ljude iz istih proglasio 'bezglavim muhama'... U svom tekstu, Pejaković vrijeđa sve – nevjerovatno je koliko je mržnje i loših odrednica stalo u jedan tekst. Iako se ovdje radilo o 'javnom ispovijedanju', čak i to podliježe sankcijama, ukoliko širi govor mržnje. Ono što je napisano, ima svoju težinu više nego ono što izgovaramo i ostaje zauvijek'', kazala je Kristina Ljevak.