Ljudska prava na margini

U Izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH za 2011. navodi se da će ona biti upamćena kao godina u kojoj je BiH zapala u tešku političku, ekonomsku i socijalnu krizu, što je dovelo do potiskivanja ljudskih prava na marginu.

Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Vera Jovanović je u subotu u Sarajevu, prezentirajući Izvještaj, kazala da nije došlo do implementacije presude Suda u Strasbourgu u predmetu “Sejdić-Finci“, te da 16 godina nakon Daytona, BiH nije uskladila sve ustavne odredbe s odredbama Evropske konvencije za zaštitu Ijudskih prava, zbog čega su one ostale diskriminatorske.

Nepovjerenje i animozitet; nezaposlenost

Po njenim riječima, političari su više od godinu dana potrošili na traženje kompromisa u formiranju vlasti, ali su u isto vrijeme, optužujući jedni druge uz upotrebu jezika mržnje, doveli do atmosfere nepovjerenja, međunacionalnih animoziteta, koji su se prenijeli na sve nivoe i među građane.

Prema evidencijama, krajem decembra 2011. broj nezaposlenih dostigao je cifru od 529.446 građana, dok je broj onih koji rade, a za svoj rad ne primaju plaće ili im se ne uplaćuju doprinosi i dalje nepoznat.

Gotovo polovina građana BiH je na ivici siromaštva, njih više od 18 posto je ispod te kritične linije. Oko 60 posto penzionera se nalazi u ekstremnom siromaštvu, a oko 20.000 građana preživljava samo s jednim obrokom koji dobije u javnim kuhinjama.

U dijelu izvještaja koji je posvećen diskriminaciji, Helsinši komitet izražava zabrinutost što Zakon protiv diskriminacije ni tri godine od donošenja, nije u praksi primijenjen.

- Helsinški komitet nije zadovoljan ostvarivanjem prava u oblasti pravosuđa zbog toga što pravosuđe ne obezbjeđuje jednak tretman svih građana, zbog postojanja četiri pravna sistema koja nisu međusobno usklađena. Činjenica da se pravosudni organi finansiraju iz 14 različitih izvora finansiranja dovela je do toga da nisu u mogućnosti da pruže efikasnu i djelotvornu vladavinu prava, kazala je Jovanović.

Po njenim riječima, ono što zabrinjava Helsinški komitet su pravci kojim se reforma pravosuđa u posljednje vrijeme kreće.

- Po našoj ocjeni, donosioci odluka nemaju niti približno jedinstvene stavove i poglede o tome i pored ranije donesene Strategije u ovom sektoru, kazala je ona.

Ukidanje Suda i Tužilaštva BiH

Istaknula je da su sve glasnije snage koje pokazuju tendencije vraćanja unazad, što znači vraćanje ovlaštenja entitetima, ukidanje Suda i Tužilaštva BiH pa čak i VSTV-a.

- To je po nama urušavanje onog pozitivnog što je dosad postignuto, kazala je Jovanović.

Po njenim riječima, postojanje vrhovnog suda BiH bi predstavljao boljitak za građane u ostvarivanju njihovih prava, jer bi to bio sud koji bi omogućio da se dobiju tumačenja zakona, da se vrši jednaka primjena zakona na cijelom području BiH, da se vrši usaglašavanje sudske i upravne prakse...

Dio izvještaja koji se odnosi na javnu upravu, pošao je od izvještaja Evropske komisije o napretku BiH u kojem se konstatuje da je napredak mali iz razloga što nisu vidljivi rezultati u nastojanjima da se razvija profesionalna, odgovorna, transparentna i efikasna državna služba zasnovana na uspješnosti i stručnosti.

- Njena glomaznost joj to onemogućava, uz činjenicu da je ispolitizirana, da u njoj ne postoje jasne i transparentne procedure zapošljavanja, niti je ograničena uloga političke podobnosti u toj sferi, kazala je Jovanović.

Diskriminacija u obrazovanju

Izvještaj ukazuje da je etnička i vjerska diskriminacija prisutna u obrazovanju.

Postojanje jednonacionalnih javnih škola kao i škola koje se nazivaju „dvije škole pod jednim krovom“, jeste fenomen BiH u demokratskoj Evropi.

- Sistem obrazovanja je i dalje podijeljen i nije prilagođen evropskim standardima u kojima je obrazovanje prioritet i osnov za daljnji napredak, ističe Jovanović.

Površna analiza medija u 2011. pokazuje da su se negativni trendovi iz ranijih godina nastavili i čak dobili na dinamici praćenjem gotovo svih sukoba na političkoj sceni.

- Većina medija je sad otvoreno svrstana na političke i etničke strane i na taj način se dio njih udaljio od svoje profesije. Takvo njihovo ponašanje dovelo je do produbljivanja ukupne društvene krize jer je govor mržnje, demoniziranje i satanizacija neistomišljenika, postala gotovo odomaćena, a ovim pojavama su, nažalost, zahvaćeni i pojedini javni emiteri, kazala je Jovanović.

U Izvještaju su navedeni napadi na vjerske objekte i na zaštitnike Ijudskih prava.

- U većini slučajeva napadi se dešavaju na vjerske objekte koji se nalaze na području vjernika koji su tu brojčana manjina, kazala je Jovanović.

U subotu je osim Izvještaja o stanju ljudskih prava u BiH za 2011. godinu, novinarima prezentirana i brošura „Monitoring zatvorskog sisitema u BiH u 2011.“, te Analiza realizacije Projekta izgradnje državnog zatvora.