Jesu li naši lični podaci sigurni u procesu popisa?
Piše: Emina Bošnjak, Sarajevski otvoreni centar
Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Heinrich Böll su svoj šesti Otvoreni forum, održan 10. oktobra u Art kinu Kriterion, u 18:00 sati, posvetili Zakonu o popisu stanovništva i zaštiti ličnih podataka kao temi koja je aktuelizirana najavom probnog popisa stanovništva planiranog u drugoj polovini oktobra 2012. godine. Panel je pružio priliku građanima i građankama da predstavnicima/cama javnih institucija koje se bave zaštitom ličnih podataka i statističkom obradom i prikupljanjem podataka o stanovništvu postave pitanja koja se tiču Zakona o popisu stanovništva te o zaštiti ličnih podataka - koje podatke treba čuvati, kako spriječiti zloupotrebu ličnih podataka i kako ju otkriti.
Sređivanje, obrada, objava, čuvanje podataka
Moderatorica panela je bila Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH, dok su učesnici i učesnice diskusije bili: Adnan Huskić, predavač na Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju, Tija Memišević, direktorica Evropskog istraživačkog centra i predstavnici dvaju javnih institucija: Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH i Amela Zahirović, iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.
Nakon dvadesetdvije godine, popis stanovništva u Bosni i Hercegovini će konačno biti izvršen 2013. godine i pred institucijama koje će obavljati ovaj posao stoji veliki posao i odgovornost za vrijeme samog popisa, ali i u fazama sređivanja podataka, njihove obrade, objavljivanja, arhiviranja i čuvanja. Ipak, jedno od bitnijih pitanja koje zabrinjava stanovnike/ce Bosne i Hercegovine jeste pitanje zaštite ličnih podataka tokom ovog cijelog procesa.
Šta kažu institucije?
Probni popis stanovništva, koji će obuhvatiti 35 opština u periodu od 15. do 29. oktobra 2012., dio je priprema za organizovanje i provođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, zakazanog za april 2013. godine i njegova svrha jeste testiranje popisnog instrumentarija, ali ne i suštinsku izmjenu popisnica. Budući da je probni popis utemeljen i na Zakonu o statistici i Zakonu o zaštiti ličnih podataka, Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH nije bila direktno uključena u donošenje zakona niti u pripremne faze za popis, kako navodi direktor Agencije za statistiku, te smatra da će Agencija imati ulogu tek u izradi podzakonskih akata vezanih za ovu problematiku.
Tokom probnog popisa osigurana je zaštita ličnih podataka kroz dokument koji izriče da su lični podaci prikupljeni tokom popisa službena tajna, te obavezuje popisivače/ice, pod materijalnom i krivičnom odgovornošću, na čuvanje podataka. Takođe, postoje metodologije u statistici koje će biti korištene da bi se zaštitio identitet osoba koje će dati svoje podatke tokom popisa, a Agencija za statistiku namjerava da nabavi softver ARBUS koji koristi EUROSTAT za obradu podataka. Pristup bazama podataka, potovo onim koje sadrže identifikatore (ime i prezime, matični broj), na posebnom serveru Agencije za statistiku, će biti određen jasnim i strogim procedurama i šifrarnicima.
Još jedna stvar koja, prema riječima direktora
Agencije za statistiku, osigurava da će podaci biti zaštićeni jeste i
međunarodni monitoring. Zdenko Miličević je naglasio da Agencija za statistiku
nije politička institucija, te da je njihov zadatak obavljanje značajnog posla
popisa stanovništva, koji nam je prijeko potreban zbog konačnog ustanovljavanja
nekih osnovnih ekonomskih pokazatelja kao što je to GDP i broj zaposlenih, te u
pristupnom procesu u Evropsku uniju.
Druga strana: uviđanje problema u fazi priprema i testiranja
Iako građani i građanke prema određenim istraživanjima pokazuju visok stepen povjerenja u institucije, direktorica Evropskog istraživačkog centra, koji je dio Inicijative za slobodu izjašnjavanja, je zabrinuta za zloupotrebu mogućnosti davanja podataka članova/ica domaćinstva u odsustvu, te o načinima arhiviranja popisne građe. Bitno je pitanje da li će se pohranjivati kompletne popisnice, digitalizovane ili na papiru ili će se prije pohranjivanja uništiti dio s ličnim podacima.
Tija Memišević je istakla da institucije koje su zadužene za organizovanje i sprovođenje popisa stanovništva moraju informisati građane i građanke i poslati im jasnu poruku o tome da otvorena linija u popisnici daje mogućnost davanja više odgovora i slobodu biranja više identiteta, nacionalnih, etničkih itd., te da to nije vid navođenja niti davanje sugestija građanima i građankama.
Adnan Huskić je, uzimajući u obzir političke aktere i način na koji su oni u prošlosti tretirali rezultate posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, naveo je da je popis stanovništva izrazito političko pitanje jer postoji mogućnost da političke stranke i klerikalne strukture iskoriste statističke rezultate i procente za stvaranje i cementiranje političke i društvene realnosti u narednih deset godina. Takođe, izrazio je zabrinutost zbog kratkog vremenskog roka koji je na raspolaganju institucijama za pripremne procese i na reakcije samih građana na popisivače/ice koji/e dolaze u njihove domove i, zapravo, traže vrlo osjetljive i intimne podatke.
Toliko pitanja, a tako malo vremena
Dosadašnji rad Agencije za statistiku u BiH u pripremama za popis nije pratila odgovarajuća javna kampanja, što su pokazala brojna i raznovrsna pitanja o samom popisu koja nisu bila vezana samo za zaštitu ličnih podataka: o načinu izbora i kriterijima za odabir popisivača/ica, o njihovoj senzibilnosti u radu i pristupu prema “drugima”, “ostalima”: manjinama, te osobama s invaliditetom, o načinima komunikacije i informisanju građanima i građankama, uzimanja u obzir rodne perspektive u odgovorima građana i građanki na pitanja iz popisnice i načinu obrade podataka dobijenih popisom.
Pitanja koja su se isticala u diskusiji između panelista/kinja i publike su
se odnosila na dosadašnju neuključenost Agencije za zaštitu ličnih podataka u
pripremne radnje za popis stanovništva i nagledanje rada Agencije za
statistiku, te na pitanja da li je uopše pitanje iz popisnice o
vjeroispovijesti relevantno u sekularnoj državi, pogotovo ako se ima u vidu da
se važnost popisa stanovišta objašnjava potrebom konačnog dobijanja glavnih
ekonomskih pokazatelja. Žustru diskusiju je pokrenulo i pitanje o maternjem
jeziku: zašto je odgovor na to pitanje obavezujući i zašto se snose finansijske
kazne za neodgovaranje na to pitanje.
Zaključak
Diskusiju o Zakonu o popisu
stanovništva i zaštiti ličnih podataka, zaključila je direktorica Evropskog
istraživačkog centra riječima da Agencija za statistiku mora imati kvalitetnu
javnu kampanju koja će građanima i građankama objasniti i naglasiti da će se
tokom popisa mogu i trebaju obratiti Centru za pritužbe protiv popisivača/ica
ukoliko dođe do zloupotreba, pogotovo u slučaju popisivanja u odsustvu.
Iskustvo iz susjednih država pokazuje da taj mehanizam mora biti efikasan jer
se zaista dešavaju mnogobrojne zloupotrebe i neprofesionalno ponašanje
popisivača/ica, iako to procedure i zakoni jasno definišu, ali ne mogu
spriječiti da se nepravilnosti dešavaju u praksi. S druge strane, organizacije
civilnog društva moraju vršiti pritisak na političare/ke da ne koriste
subjektivne i fluidne kategorije “nacionalnosti” i “vjeroispovijesti” koje se
vrlo lako mogu mijenjati u kratkom vremenskom roku kao tvrde činjenice u
narednih deset godina nakon izvršenog popisa.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.