Javna rasprava na temu prehrane djece

Poremećaji ishrane djece u našoj zemlji zabrinjavajući su: S jedne strane prisutna je pothranjenost djece određenih marginaliziranih skupina, poput Romske, a s druge strane sve je više gojazne djece. Nevjerovatno zvuči podatak da se tek 22% novorođene djece u našoj zemlji u prvih šest mjeseci hrani isključivo majčinim mlijekom, iako je to najzdraviji i najjeftiniji vid prehrane.  

Razloga za strateško poboljšanje standarda prehrane među najmlađom populacijom ima dovoljno. Stoga je u toku izrada temeljnog dokumenta za izradu strategije "Politike za unapređenje prehrane djece u Federaciji BiH“, o čemu je jučer održana i javna rasprava. 

Organizatori Javne rasprave su Federalno ministarstvo zdravstva uz podršku UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije, a prisustvovali su joj akteri iz oblasti javnog zdravstva, socijalnog rada, prosvjete kao i predstavnici proizvođača hrane.

Izradi dokumenta prethodila je izrada situacijone analize, čiji su ključni nalazi:

- Bilježi se blagi stepen jodnog deficita u FBiH sa prevalencom gušavosti od 9,5 odsto, dok podaci o poremećajima koji mogu nastati usljed deficita mikronutrijenata u prehrani nisu na raspolaganju.
- Aktivnosti certificiranja ‘bolnica-prijatelji beba’ ne provode se sustavno niti kontinuirano,
- Internacionalni kod o marketingu 'zamjena za majčino mlijeko’ nije zakonski osnažen niti se primjenjuje dovoljno kao preporuka WHO,
- Standardi i normativi za prehranu djece u predškolskim i školskim ustanovama nisu usklađeni s najnovijim međunarodnim standardima i ne postoji odgovarajuća legislativa.
- Do navršenih šest mjeseci života isključivo doji 22 odsto djece, a samo 17 odsto djece dobi od 0-11 mjeseci hranjeno je na odgovarajući način.
- Jedno od pedesetoro djece životne dobi do pet godina u FBiH je neuhranjeno, a pothranjenost je prisutna u značajnom procentu među Romskom djecom i iznosi 24 odsto.
- Registrirano je 17 odsto djece do pet godina koja su preuhranjena i to češće djevojčice,
- 16 odsto školske djece ne doručkuje,
- Voće svakodnevno konzumira samo 55,8 odsto, a povrće 45,8 odsto djece. 

„Cilj rasprave je da se finalizira politika za unaprjeđenje prehrane djece u FBiH tako što ćemo svi zajedno iz svojih resora dati određene preporuke, primjedbe i konkretne prijedloge nakon kojih ćemo imati sveobuhvatan dokumenat. Posebno je bitno što je Ministarstvo zdravstva FBiH na ovaj skup pozvalo predstavnike relevantnih sektora, jer samo intersektoralnim pristupom može se kreirati sveobuhvatna politika za dobrobit djece“, kazala je Selena Bajraktarević, rukovoditeljica projekata zdravstva i dječijeg ranog razvoja u UNICEF-u.

Pomoćnik ministra zdravstva Goran Čerkez prezentirao je osnovne elemente Politike unaprjeđenja ishrane djece u FBiH, koja se zasnivana pet osnovnih principa:
- Cjeloživotni pristup usmjeren na sve izazove u svakoj fazi razvoja djeteta;
- Jednakost i pravičnost kako bi se svakom djetetu osigurao jednak pristup zdravstvenim, obrazovnim i uslugama socijalne zaštite;
- Intersektorski pristup, prema kojem zdravlje treba biti na prvom mjestu u politikama svih sektora;
- Učešće u smislu aktivnog uključivanja javnosti koje je neophodno u planiranju programa, usluga i nadzora; te
- Obitelj u centru interesa, princp koji pruža odgovarajuću pozornost djeci i roditeljima/starateljima, promovira i afirmira prakse koje stavljaju dijete i obitelj u središte pozornosti, prenosi portal Zasvakodijete.ba

Podsjetimo, magistrica Selma Gičević još je prije godinu dana objavila opsežno istraživanje o standardima prehrane u dječijim vrtićima,čime je ubrzan proces donošenja ovh strateških dokumenata.

Opširnije: Selma Gičević: Istraživanje o prehrani u vrtićima u BiH