Gledajući fojničku Ahdnamu iz 15. stoljeća, David Barth pozvao na hitno otvaranje Zemaljskog muzeja

Priča o muzeju Franjevačkog samostana Svetoga duha u Fojnici može služiti kao pozitivan primjer odgovornosti i posvećenosti čuvara nacionalnog blaga. 

Prije sedam stoljeća franjevci su se naselili u ovaj kraj, gdje su ubrzo postali dio lokalnog stanovništva, a svojim znanjem, posvećenošću i tolerancijom s pravom nose epitet čuvara bosanske kulture. Presjek cjelokupne povijesti Bosne i Hercegovine u malom – od artefakata iz rimskog perioda, pa do umjetničkih djela suvremenih autora - to je ono što posjetitelji mogu doživjeti u fojničkom muzeju.

Piše: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba

Uz pomoć Američke agencije za međunarodni razvoj USAID, Franjevački samostan Fojnica dobio je održivi ekološki sistem grijanja, što će doprinijeti povećanju broja posjetilaca, s obzirom na to da će od sada muzej biti otvoren i u zimskim mjesecima. Još važnije – ovakav sistem grijanja omogućit će postizanje stabilne klime u objektu, zahvaljujući kojoj dragocjeni eksponati i bibliotečke jedinice neprocjenjive vrijednosti koje čuva biblioteka samostana, neće biti osuđeni na propadanje. 

Povijest Bosne u malom

Nekoliko dana uoči najvećeg katoličkog blagdana Božića, delegacija USAID-a predvođena direktorom Davidom Barthom posjetila je fojnički samostan i ozvaničila početak novog poglavlja u radu muzeja i biblioteke. Uz veliku zahvalnost, gvardijan Nikica Vujica potvrdio je da će uz novi sistem grijanja ostvariti godišnje uštede od 30.000 KM.

Kao dobar domaćin, fra Nikica je priredio obilazak ovog kulturno-historijskog kompleksa. U Biblioteci samostana nalazi se trinaest inkunabula – knjiga objavljenih prije 1500 godine, kao i mnoštvo knjiške građe koja datira iz proteklih šest stoljeća. Ova vrijedna zbirka otvorena je naučnicima i studentima, od kojih je u posljednje vrijeme njih 15 diplomiralo zahvaljujući izvorima iz ove biblioteke. Franjevački muzej nudi na ogled neprocjenjivu numizmatičku zbirku, dragocjene biskupske odore, crkvene i svjetovne predmete ovog kraja, jedinstvenu kolekciju radova Gabrijela Jurkića, jednog od najpoznatijih bh. slikara, rukopise pisane bosančicom, hebrejskim i turskim pismom, originalna pisma papa Grgura i drugi artefakti koji svjedoče o stoljetnoj historiji i kulturi Bosne. Ipak, jedan od najvažnijih eksponata koji se mogu vidjeti u muzeju je Ahdnama sultana Mehmed el Fatiha II - pisani dokument iz 1463. kojim je turski vladar fratrima i kršćanskom stanovništvu ovog kraja omogućio lična i imovinska prava i slobode. Ahdnamu je od sultana isposlovao Fra Anđeo Zvizdović, čiji se grob nalazi u sklopu samostanske crkve. 

Impresioniran kako vrijednom muzejskom i bibliotečkom zbirkom, tako i bogatom poviješću koja je njome predstavljena, direktor misije USAID-a u BiH David Barth je rekao kako ovaj objekt služi kao dokaz tolerancije koja je oduvijek vladala na području Bosne i Hercegovine, te kako je posao ljudi u samostanu od velike važnosti, jer oni štite kulturu i historiju jedne zemlje.

"Toplo mi je oko srca što smo danas ovdje. Natpis USAID-a koji stoji u kotlovnici znači mnogo i drago nam je da smo bili u prilici pomoći. pak, ne mogu da se ne osvrnem na činjenicu da Zemaljski muzej BiH i dalje stoji zatvoren. Osim što zatvoren muzej ne donosi nikakvu zaradu ljudima koji tu rade, ovim je učinjena velika nepravda građanima, a pogotovo mladima koji bi tu mogli nešto naučiti o svojoj historiji. Još jednom naglašavam da vlasti moraju intenzivno djelovati kako bi se muzej što prije otvorio", istaknuo je Barth. 

Upitan kakvi su modeli po kojima bi se moglo jednostavnije riješiti pitanje Zemaljskog muzeja, Barth je za portal Radiosarajevo.ba odgovorio:

"Širom svijeta postoje funkcionalne državne kulturne institucije koje uspješno kombiniraju prihode iz nekoliko izvora: budžeta, prodaje ulaznica i suvenira, kao i od donatora i različitih projekata. To je način kako moderne kulturne institucije posluju i nema nikakvog razloga da na taj način ne radi i Zemaljski muzej. Mnogi su napori uloženi kako bi osigurali neki resursi da se Zemaljski muzej otvori. Od sedam kulturnih institucija, šest se bori. U jednoj su donijeli, čini mi se, pogrešnu odluku da se zatvore. To se mora promijeniti, moraju otvoriti svoja vrata i posvetiti se budućnosti. Mi možemo omogućiti pomoć najvećih kulturnih institucija na svijetu, ali prvo moramo imati čvrstu odluku o otvaranju Zemaljskog muzeja".

Delegaciji USAID-a koja je posjetila muzej, pridružila su se djeca iz Begovog Hana, čija je škola nakon poplava bila obnovljena sredstvima USAID-a, kao i studenti prve generacije interdisciplinarnih studija konzervacije s Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Čas historije na licu mjesta održao je gvardijan samostana fra Nikica Vujica, uz profesoricu Amru Hadžimuhamedović - stručnjakinju iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te Azru Bečević Šarenkapa - restauratoricu i kustosicu koja je radila na muzejskim postavkama. 

Fra Nikica je pozvao sve zainteresirane da posjete muzej, koji je otvoren utorkom, srijedom, četvrtkom, petkom i subotom od 9:00 - 12:00, te od 13:30 - 17:00. Informacije možete dobiti na telefon 063 685 588.