EU je prepoznala dobru uređenost oblasti intelektualnog vlasništva, a Institut nastavlja tim putem

Josip Merdžo, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba govorio je o izmjenama već postojećih i kreiranju novih zakona u oblasti zaštite intelektualnog vlasništva u Bosni i Hercegovini, stanju u bh. privredi kao i o radu Instituta, te EU projektu sa kojim sarađuju u nekoliko oblasti.

Uz podršku Europske unije, Bosna i Hercegovina značajno napreduje na polju jačanja sistema intelektualnog vlasništva, a što je ključno za bolju vidljivost, konkurentnost i zaštitu različitih vrsta proizvoda.

Radiosarajevo.ba: Kako procjenjujete značaj projekta "EU podrška pravima intelektualnog vlasništva" za Bosnu i Hercegovinu u kontekstu njenih integracija u Europsku uniju?

Merdžo: Podrška EU projekta ima veliki značaj. Realizacija tog projekta je došla kao posljedica činjenice da je oblast intelektualnog vlasništva bila dosta dobro uređena i do sada, pa je i delegacija EU prepoznala da se treba nastaviti tim putem. Mi smo postali korisnici projekta koji vodi međunarodni konzorciji, gdje je u biti cilj harmoniziranje kompletne zakonske regulative koja pokriva pravo intelektualnog vlasništva odnosno harmoniziranje sa odredbama i direktivama EU.

Dio toga projekta je rad na osam zakona i svim podzakonskim aktima koji proizlaze iz njih. Bosna i Hercegovina će dobiti možda najusuglašeniji segment legislative u oblasti intelektualnog vlasništva.
Glavni cilj je bio zaštita interesa Bosne i Hercegovine i zaštita prava svih nositelja intelektualnog vlasništva u BiH.

Izmjene zakona o patentu su u proceduri, one su jedan od preduvjeta kako bi Bosna i Hercegovina postala jedna od članica Evropske patentne organizacije (EPO). Ministar vanjskih poslova BiH je nedavno poslao pismo predsjedniku Evropske patentne organizacije i mi očekujemo da BiH dobije službeni poziv za punopravno članstvo.

Radiosarajevo.ba: Koji su najvažniji prijedlozi izmjena zakona u oblasti intelektualnog vlasništva u BiH?

Merdžo: Spomenuo sam već Zakon o patentu koji će doživjeti određene korekcije, Zakon o žigu koji se usuglašava sa trenutnim trendovima i potrebama moderne privrede. Značajne korekcije se odnose na Zakon o autorskom i srodnom pravu i kolektivnim organizacijama, tu će se uraditi određena poboljšanja i definirati prostor zaštite koji do sada nije bio kvalitetno reguliran.
Zakon o autorskom i srodnom pravu je iznimno bitan zbog, na primjer, mogućnosti zaštite prava iz oblasti novinarske i fotografske oblasti.

Tu su i dva nova zakona. Jedan se odnosi na zaštitu poslovne tajne u segmentu intelektualnog vlasništva, a drugi će regulirati način organiziranja prava zastupnika na intelektualno vlasništvo. To su konkretne stvari koje očekujemo da budu realizirane.

Radiosarajevo.ba: Možete li objasniti kako usluge Instituta za intelektualno vlasništvo doprinose ekonomiji Bosne i Hercegovine?

Merdžo: Trenutne aktivnosti Instituta za intelektualno vlasništvo BiH su usmjerene na projekat takozvane pred-dijagnostike. Radi se o projektu koji podrazumijeva posjetu malim i srednjim poduzećima djelatnika Instituta za intelektualno vlasništvo. Oni su naravno prošli obuku i osposobljeni su da u kontaktu sa ljudima iz malih i srednjih poduzeća prepoznaju prostor za eventualnu zaštitu intelektualnog vlasništva u segmentu usluga ili proizvoda kojima se određena firma bavi.

Institut je bio prisutan na prošlogodišnjem Mostarskom sajmu i htjeli smo aktivno djelovati, napravili smo jedan upitnik i sa njim išli od štanda do štanda. Ispostavilo se da određeni izlagači koji su imali jako kvalitetne vlastite proizvode nisu zaštitili naziv svoje firme, a nisu ni grafički zaštitili logo, niti su zasitili sami dizajn svojih proizvoda.

Mi pokušavamo osvijestiti sve one kojih se tiče da postoji odsustvo zaštite intelektualnog vlasništva i tu je potrebno napraviti određene iskorake kako bi se proizvodi ne samo zaštitili, već im se i dodatno dalo na vrijednosti.

Radiosarajevo.ba: Na koji način će Institut sutra obilježiti Svjetski dan intelektualnog vlasništva?

Merdžo: Institut u saradnji sa EU projektom obilježava Dan intelektualnog vlasništva, 26. travnja 2024. godine. Tema je delegirana od strane Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) i u biti oni su za temu definirali intelektualno vlasništvo u poveznici sa Ciljevima održivog razvoja UN-a, koji su postavljeni do 2030 godine, a koji zalaze u sve segmente ljudskog života, od zelenih ekonomija, zaštite okoline i slično.

U tom kontekstu je raspisan jedan konkurs za nevladin sektor, fizičke i pravne osobe. Institut je prikupio određene prijedloge projekata koje se dotiču inovacija, a u isto vrijeme su u službi Ciljeva održivog razvoja UN-a. Kao i prošle godine, pripremili smo nagrade za učesnike koji budu ocijenjeni kao najpozitivniji i to će biti konkretan doprinos Instituta u obilježavanju Dana intelektualnog vlasništva.

Radiosarajevo:ba Kako planirate iskoristiti rezultate i iskustva EU projekta u poboljšanju konkurentnosti i inovativnosti privrede u BiH?

Merdžo: Ovo što sada radimo je stvaranje ambijenta koji, prije svega, služi da zadovolji sve potrebe privrede po pitanju zaštite intelektualnog vlasništva. Dio pred-dijagnostike je najkonkretnija sprega Instituta sa privredom. Međutim, mi smo do sada već sklopili suradnje sa visokoškolskim institucijama i mi ćemo nastaviti taj trend i za očekivati je da Univerziteti formiraju urede koji će se baviti intelektualnim vlasništvom.

Ja sam izuzetno sretan što se Institut za genetičko inženjerstvo iz Sarajeva javio sa dva zahtjeva za zaštitu nečega što je bio predmet njihovog istraživanja, a kamo sreće da imamo više takvih primjera.

Nije svaka inovacija patent, a svaki patent mora biti inovacija. Više od dvije trećine prijava patentne zaštite u svijetu otpada na velike korporacije, institute, fakultete a jedan manji dio je fizička lica. Dok se to ne promijeni u Bosni i Hercegovini teško je očekivati neki veći utjecaj na privredu.

Radiosarajevo.ba: Koji su ključni izazovi s kojima se susreće Institut u ostvarivanju svojih ciljeva u oblasti intelektualnog vlasništva, i kako planirate prevladati te izazove u budućnosti?

Merdžo: Jačanje vlastitih kapaciteta je uvijek izazovno. To je pitanje koje nije dominantno u rukama Instituta već je orijentirano na strukturu i funkcioniranje države. Ako vam treba dodatno zapošljavanje to je jedan dugotrajan proces. Mi imamo situaciju da ni ove godine nije usvojen proračun institucija Bosne i Hercegovine i mi vrlo teško možemo planirati te aktivnosti bez normalnog i racionalnog funkcioniranja sistema unutar Bosne i Hercegovine.

Mi imamo jasne planove i vizije, ali one moraju proći određene procedure, odobravanja i prihvaćanja na drugim razinama. Zakoni o kojima smo razgovarali neće značiti ništa ako ih nakon našeg upućivanja u parlamentarnu proceduru tamo neko iz nekih razloga ne bude smatrao da ih je potrebno usvojiti. Sa naše strane postoji spremnost, znanje i mogućnosti dimenzionirane u sadašnjem okviru. Institut ima ispostave u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu i svako im se može obratiti.

U zadnjih godinu dana smo kroz dva projekta kompletno obnovili informatičku infrastrukturu, tako da svako od djelatnika ima osigurane uvjete za kvalitetan rad. Dakle uz tehničku opremljenost imamo i spremnost da dalje radimo na jačanju sustava zaštite intelektualnog vlasništva u BiH.