Dva pisma su bogatstvo: Sva djeca koja se školuju u Federaciji BiH uče ćirilicu

Ćirilica, koja je jedno od dva ravnopravna pisma u Bosni i Hercegovini, nije tako često u upotrebi, u poređenju s latinicom, no njeno poznavanje građanima Bosne i Hercegovine može i treba biti prednost.   

Razloge zašto je ćirilica u drugom planu možemo dijelom tražiti u politici, nacionalnim podjelama i predrasudama vezanim uz njih, ali i velikim dijelom u procesima globalizacije koji nameću latinicu kao univerzalno svjetsko pismo. 

 
Stoljetno pismo na tlu BiH

Uprkos uvriježenom i pogrešnom shvatanju da je ćirilica pismo srpskog naroda, treba reći da ovo pismo ima višestoljetnu povijest na tlu Bosne i Hercegovine, te da su nekim od oblika ćirilice pisali pripadnici svih konfesija. 

Ćirilica je nastala iz glagoljice i grčkog ustavnog pisma i vezana je za slavenski narod. Koristi se (ili se koristila) u ruskom, ukrajinskom, bjeloruskom, rusinskom, makedonskom, bugarskom, bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. 

Najveći broj slova potječe iz grčkog pisma, dok neki znakovi predstavljaju manje ili više pojednostavljene oblike glagoljskih slova. 

Ćirilica je dobila ime po Ćirilu, koji je uz svog brata Metodija bio prvi prosvjetitelj slavenskog naroda i tvorac slavenskog pisma - glagoljice. Svećenici koji su nastavljali učenja Ćirila i Metodija, najvjerovatnije Klemen Ohridski, tvorci su ćirilice, drugog slavenskog pisma koje je postepeno istiskivalo glagoljicu. 

Bosančica, odnosno hrvatska ili zapadna ćirilica je varijanta ćirilice kojom su pisani mnogi povijesni spomenici na tlu današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Brzopisna ćirilica zvala se još i begovica i žensko pismo jer je zadugo ostala u upotrebi kod bošnjačkih žena iz begovskih porodica. 

To je reformirana, pojednostavljena ćirilica, a značajno je i to da je jedan od najvažnijih pisanih spomenika Bosne i Hercegovine, tačnije srednjovjekovne Bosne, Povelja Kulina-bana Dubrovčanima iz 1189. godine, pisana upravo bosančicom. 

Ovo pismo nije bilo "rezervno", već dominantno pismo na širokom prostoru istočno od rijeke Krke i Vrbasa, a povremeno i zapadnije. Najstariji dokumenti i spomenici pisani bosančicom datiraju još iz 11. stoljeća, a koristila se u većoj ili manjoj mjeri sve do 18. stoljeća. 

A kako je danas? 

U skladu s kantonalnim zakonima o obrazovanju, ćirilično pismo obavezno se izučava u svim osnovnim školama u Federaciji BiH. Ćirilica se uči u trećem razredu, nakon što djeca savladaju latinicu. U udžbenicima narednih razreda, ćirilicom su napisane pojedine  lekcije, sve do kraja školovanja u osnovnim školama. U Republici Srpskoj, ćirilica se uči u prvom razredu. 

Ovo mnogima smeta, pa se u nekim sredinama ćirilica smatra uljezom, stranim tijelom, neprijateljskim pismom (slično je i s latinicom u nekim sredinama). Bogatstvo i raznolikost, umjesto da budu razlog za ponos, u mnogima bude agresivne porive. 

Vandali koji šaraju putokaze i table s nazivima gradova napisanih na dva pisma, valjda se ponose svojom nepismenošću. 

U našoj fotogaleriji pogledajte nekoliko primjera ćirilice iz udžbenika koji se koriste u FBiH.