Dino Šaran: Bijelo dugme je uvelo rock and roll u narod

Dino Šaran, sarajevski muzičar i frontmen benda Letu Štuke, ispričao je za portal Radiosarajevo.ba nešto više o svojim iskustvima sa bendom Bijelo dugme. Šaran se prisjetio najdražih albuma ovog benda, ali i toga koliki je utjecaj na njega i njegovu muziku ostavilo ono što je Bijelo dugme radilo. 

U vrijeme u kojem je izašla ploča Kad bi bio bijelo dugme 1974. godine, Dino Šaran je još uvijek bio dječak kojeg muzika nije posebno zanimala, ali će kasnije uvidjet značaj ovog benda koji je na određeni način obliježio i njegov razvojni put.

Dino Šaran jedan je od najznačajnijih savremenih bh. kantautora koji je najpoznatiji kao frontmen sarajevskog benda Letu Štuke. Riječ je o bendu nastalom 1986. godine, da bi se ubrzo raspao nakon prvih snimljenih pjesama. Do novog okupljanja dolazi 2005. godine i bend sa novim zvukom kreće da osvaja bh. alternativnu scenu. Letu Štuke danas čine: Dino Šaran (vokal, gitara), Đani Pervan (bubnjar, producent), Emir Jugo (gitara), Bojan Ahac (klavijature) i Dejan Ostojić (bas gitara). Tokom dugogodišnjeg djelovanja bend se urezao u muzičke hronike kao jedan od onih koji se bave raznim socijalnim pitanjama prisutnim u našoj svakodnevnici i okruženju.

Frotmen benda Letu štuke smatra da je Bijelo dugme grupa koja je uvela rock and roll na područje bivše Jugoslavije. Uz svoj specifičan zvuk i Bregovićevo eksperimentiranje sa folk elementima, Bijelo dugme je uspjelo rock and roll približiti i objasniti narodu koji nije bio spreman za nešto progresivniji zvuk.

"Kada je nastajao taj fenomen, ja sam bio klinac, i to, kao ni sama muzika me nisu pretjerano zanimali, niti sam razmišljao da bih se mogao nekada baviti time, nego tek nekada poslije, nakon nekih deset, petnaest godina. Što se tiče Bijelog dugmeta, to je jednostavno bend koji je uveo rock and roll u narod. To je bend koji je upoznao tadašnji jugoslavenski narod sa rock and rollom kroz neke folk motive koje je Bregović uspješno inkorporirao u taj zvuk. Mislim da muzika koju su stvarali nije bila nešto previše proračunata – i oni su u to doba bili mladi. Vjerujem da je bilo riječ o nekoj njihovoj mladalačkoj energiji i poletu, napravili su nešto drugačije – Bregović je napravio nešto što dotad nije bilo pristutno. Tada su djelovali i bendovi poput Indexa ili Korni grupe koji su bili prilično progresivni za ukus balkanske publike, odnosno našeg mentaliteta. Bregović je tu našao uspješnu formulu sa pastriskim rockom koji je bio preteča onog Bijelog dugmeta kakvog smo poslije upoznali i onoga što Bregović danas radi. U svakom slučaju veliki bend, jedan od najznačajnijih bendova sigurno u historiji jugoslavenske muzike općenito, a ne samo rock and rolla", kaže Dino Šaran za Radiosarajevo.ba.

Pored toga što je Bijelo dugme bilo značajno za generalnu kulturnu scenu bivše države, to je bend koji je i na Šarana imao veliki utecaj.

"I sam sa preslušavao Bijelo dugme u jednom periodu, imaju sjajnih albuma, recimo Bitanga i princeza, Bijelo dugme, Šta bi dao da si na mom mjestu, to su ploče koje su obilježile nekako i moj razvojni put. Kako god okreneš, Bijelo dugme je bilo nezaboravno, nema ko ga nije slušao."

Kada je riječ o budućnosti, kako benda Letu štuke, tako i Bijelog dugmeta, odnosno mogućnosti da njihove pjesme nadžive svoje autore, Šaran kaže: 

"Danas ono što je zaista elitno, to je ono što i preživi. Mislim da će to sve ostati - pa i neke pjesme Bijelog dugmeta će ostati u nekoj intimnoj varijanti, između četiri zida, u nekoj kući na derneku. Bilo bi zaista lijepo da, kada svi mi autori koji pravimo neku muziku umremo, naše pjesme prežive kao neke narodne...“