Cvicange, fajront, cener, anlaser, hohštapler, ofinger... u prvom Rječniku germanizama u BiH

Riječi poput "cener", "cvancika", "ćušpajz", "fajront", "gimnazija", "kifla", "matura", "trafika", "sekirati", "palačinka", "paradajz", "pegla", "gojzerice", "escajg", "šnenokle", "špajz" su se toliko udomaćile u našem jeziku da najčešće i ne pomišljamo na njihovo porijeklo. 

Ove su riječi karakteristične za njemački jezik kakav se govori u Austriji, odnosno za austrijske dijalekte - saznajemo u  prvom Rječniku germanizama i austrijacizama u bosanskome jeziku objavljenom u našoj zemlji. Njegov autor, lingvista Nedad Memić u izjavi za Radiosarajevo.ba kaže kako su njemačke riječi u bosanski jezik počele dolaziti u većem broju nakon austrougarske okupacije, a uglavnom smo ih preuzimali iz tzv. austrijskog njemačkog. 

Rječnik na 285 stranica evidentira oko 1.100 natuknica njemačkog porijekla koji se javljaju u bosanskome jeziku – kako njegovom standardu, tako i razgovornom jeziku, dijalektima, slengu. Posuđenice iz njemačkog jezika mogu se naći u mnogim oblastima: od jezika kuhinje (npr. knedla, krmenadla, krofna, šnenokle, štrudla, šufnudle itd.), jezika administracije i vojske (gimnazija, gruntovnica, kasarna, matura, puč, regrut itd.) pa sve do jezika tehnike (ajnšlag, anlaser, kuplung, kurbla, šablon, štift itd.). Posuđenice iz njemačkog jezika nisu se u bosanskome zadržale samo u specifičnim stručnim žargonima, već su i dio svakodnevnoga govora. Malo koji govornik bosanskoga ne upotrebljava tako riječ hohštapler ako govori o šarlatanu, voli ispričati dobar vic ili se ne sekira ukoliko izgubi Nogometna reprezentacija.

"Tema jezičkog kontakta (posuđenica iz njemačkog jezika u našem jeziku) bila je tema moje doktorske disertacije koju sam odbranio na Univerzitetu u Beču 2005. godine. S obzirom da je moja disertacija bila opsežan naučni rad koji je interesantan samo uskoj lingvističkoj publici, prije dvije i po godine počeo sam s radom na popularnolingvističkom rječniku germanizama i austrijacizama u našem jeziku. Ovo je prvi kontaktnolingvistički rječnik koji dokumentira jezički kontakt između njemačkog i bosanskoga jezika, a sigurno je i jedan od rijetkih te vrste u bh. i bosanskoj lingvistici (poznat je otprije, recimo, Rječnik turcizama u srpskohrvatskom jeziku Abdulaha Škaljića i sl.)", kaže Memić za Radiosarajevo.ba.

Lingvistička i uopće naučna vrijednost Rječnika sastoji se u tome da su na jednome mjestu skupljene njemačke posuđenice u bosanskom jeziku te time potcrtano da nisu samo orijentalizmi riječi kojima obiluje bosanski jezik, već svakako i germanizmi - posebno u razgovornom jeziku. Memić ističe kako je ovaj rječnik metodološki je posebno vrijedan jer svaku natuknicu i svaku značenjsku varijantu te natuknice potkrepljuje primjerom iz korpusa bosanskog jezika (mediji, štampa, portali, blogovi i sl.).

Rječnik je objavila izdavačka kuća Connectum.