Carsko vino s hercegovačkog kamena: I sunce u čašu stane (FOTO+VIDEO)

"Ta nada, to je ono što kao poslednje vidimo u svakom vinu dok ga držimo i dok zagrevamo prestudenu čašu to­plinom svoga dlana, slušajući profani razgovor profanih ljudi. I trenutak ćutanja, dok posmatramo svetlu površinu pune čaše, u stvari je potajna, nema zdravica toj našoj nadi. Jer i u čaši najtamnijeg vina neizmerno tanak i pokretan odblesak svetlosti, kao odš­krinuta vrata u predele bez zvuka i znaka, bez lika i vida, bez svakog vina i opoja."

Eto, tako je o vinu pisao Ivo Andrić. Dabome, mnogi su se pisci dotakli vina ili se uz vino dotakli pisanja, ali Andrić je jedan od rijetkih koji je pisao o čuvenoj hercegovačkoj sorti, žilavki.

Jedna stara rimska poslovica kaže: "Da bi upoznao jedan narod sjedni za njegov sto, probaj njegovu hranu i pij njegovo vino, onda ćeš upoznati kakvi su ti ljudi". A, kakvi su Hercegovci najbolje ćete saznati nakon što kušate neko od vina proizvedenih u Vinskom podrumu Vukoje u Trebinju.

Radovan Vukoje, direktor Vinskog podruma Vukoje, na početku našeg razgovora nam je u šali rekao da "o crvenom vinu postoji bezbroj pjesama, a o bijelom vinu samo jedna: 'Bijelo vino, bijelo vino, zašto nisi crveno vino'".

Vinski podrum Vukoje svoje najčuvenije loze uzgaja na Carskim vinogradima Ušće, lokalitetu koji je prije 120 godina Austro-Ugarska monarhija odredila kao najpovoljniji za gajenje vina te je tu, u najjužnijem dijelu Carstva, podigla vinograd.

"Ovo mjesto su i stručnjaci monarhije još 1894. godine proglasili najboljim lokalitetom za autohtonu sortu žilavku. Ova sorta se očuvala do danas, a poseban kvalitet vino ima zbog mineralnog karaktera koji zbog sastava zemljišta dolazi iz samog kamena", kaže Vukoje.

Vino koje se tu pravilo išlo je isključivo na carski dvor, a u to vrijeme je bilo nešto najznačajnije što je Hercegovina proizvela.

Loading...

Za ovako kvalitetno vino najvažniji je mikrolokalitet koji su izabrali carski stručnjaci, kome pogoduje i miješanje kontinentalne i mediteranske klime, s velikim temperaturnim amplitudama.

Radovan je po struci enolog, a dodaje i kako je vino njegov život. Obrazovao se van Bosne i Hercegovine, ali naročiti utisak na njega je ostavila Italija. Trudi se da sve moderne tehnike primijeni u pravljenju lokalnog vina, a da je u tome uspio govore i brojne nagrade i priznanja koja vina Vinarije Vukoje redovno osvajaju na svjetskim takmičenjima.

"Mi idemo na to da stvaramo vrhunska vina i kvalitet nam je najvažniji. Iako je kapacitet našeg podruma 150.000 boca, mi proizvedemo 65.000 boca, upravo jer nam je kvalitet na prvom mjestu", priča Radovan.

Žilavka se, zahvaljujući njima, od 2004. godine nalazi i na Svjetskoj vinskoj karti i jedino je vino iz Bosne i Hercegovine koje se nalazi na ovoj prestižnoj mapi.

Inače, Podrum Vukoje nalazi se na Vinskoj cesti Hercegovine, a Radovan s entuzijazmom priča o potencijalima koje vinski turizam ima za cijelu Hercegovinu. Ipak, dodaje, prije kvaliteta prvo mora doći kvantitet, a trenutno je na području Hercegovine zasađeno svega 4.000 hektara vinograda, a i broj vinarija je još uvijek mali.

Naravno, uz vino svaki pravi hedonist mora imati i odgovarajući zalogaj te nam je tako uz Carsko vino poslužen i gatački sir, ali i visočka pečenica.

Porodica Vukoje s pravljenjem vina počela je još 1982. godine i jedni su od prvih privatnih proizvođača vina u bivšoj Jugoslaviji. Dotle su se vina pravila u velikim kombinatima, poput mostarskog Hepoka, koji su otkupljivali svu berbu s vinograda.

Pored Carskih vinograda Ušće, Podrum Vukoje ima i Vinograde Zasad polje koji se nalaze uz samo korito rijeke Trebišnjice na ulazu u grad Trebinje, a osim žilavke uzgajaju se i vranac, cabernet sauvignon, pinot noir, merlot, sirah, muskat i chardonnay.

Ako je Bosna zemlja rakije, Hercegovina je zemlja vina, a niko hercegovačko vino nije više cijenio od Ive Andrića.

… Dragoceno vino tvrdog, suvog a blagoslovenog kraja, posle svih tupih i zlogukih pića kojima ovde napajaju stranca. Kao da čovek pije smeh i pesmu, i posle treće čaše samo smehom i pesmom pozdravlja svet oko sebe. (Vino zvano žilavka, fragment)

Zahvaljujući Vinskom podrumu Vukoje, hercegovačka vina danas se mogu kušati širom svijeta. Oko 30 posto proizvedenog vina plasira se na tri kontinenta.

Ove godine je otvorena i Vinska galerija na samom vrhu vinarije. Unutar objekta nalaze se restoran, tapas bar, vinoteka i lounge te može odgovoriti na sve želje istinskih hedonista. U ovo smo se i sami uvjerili, uz tradicionalnu hercegovačku gostoljubivost, a pogled sa samog vrha galerije zbilja je neponovljiv.

Vinarija se oslanja na moderne tehnologije, kontrolirane procese fermentacije i tradicionalne metode odležavanja vina u hrastovim “barrique” bačvama u podrumima osam metara ispod zemlje.

Uz ljubazne domaćine i vrhunska vina vrijeme leti, a ukoliko posjetite Trebinje i svratite u Vinsku galeriju, nemojte se iznenaditi ako vam se desi što i nama: da osam sati stane u svega jedan trenutak. Baš kao i hercegovačko sunce i zemlja u čašu vina.