Zlatne ruke Hercegovke

Elma Zećo
Krenu li prema jugu zemlje, poklonici sunca obavezno svrate u Stolac, grad nastao na obalama rijeke Bregave.

Upravo tu, uz njen glavni tok u centralnoj zoni, posebno turistima zanimljivo je ući u prostorije Udruženja žena Orhideja pod čijim se okriljem još od 2007. razvija perspektivna Zadruga Hercegovka, čiji šaroliki proizvodi bude pri prvom pogledu i u sitom čovjeku veliku želju za kušanjem.

Afirmacijom poljoprivrednica, Zadruga Hercegovka počela je pisati prve redove svoje uspješne priče – sve za željom poboljšanja prodaje proizvoda hercegovačkog kraja. Orijentirana na hit današnjice – zdravu proizvodnju, u njenoj radionici njeguju se programi slatkih i slanih prehrambenih namirnica koje nastaju bez aditiva, boja i konezervansa.

Okus i govor juga

Vani lijepo vrijeme, unutra topla atmosfera. Ljudi jednostavni, a djela spretnih ruku kud god da pogledate.  

 “Za zadrugu me veže lijepo iskustvo. Ovo je mjesto na kojem se upoznaju novi ljudi i stječu nova prijateljstva”, kaže jedna od njenih osnivačica Belma Kekić, koja je zadužena za knjigovodstvo. No, bez obzira na to što svako ima svoju poziciju u zadruzi kao i u udruženju, akcenat je na održavanju timskog duha, što znači da u situaciji velikog posla, kako kaže direktorica zadruge Minva Hasić, svi "skoče" i rade kako bi se na vrijeme završilo i isporučio kvalitetan proizvod.  

“Trenutno imamo oko 20 kooperanata. To su ljudi s područja Stoca, koji su se uključili u našu zadrugu. Imaju svoje voćnjake, vinograde, nasade, koje mi otkupljujemo, potom pravimo i pakujemo svoje proizvode”, objašnjava Minva način rada.

Proizvodi su dostupni pod nazivom Hercegovka, osim čaja nazvanog Gorčin.  

“Želimo napraviti brend od naših hercegovačkih proizvoda, ali i zaštiti dio hercegovačkog govora. Stoga se na etiketi pojavljuju, naprimjer, suhe kavade u maslinovom ulju, saransak u maslinovom ulju, a pošto mnogi ljudi u BiH ne znaju šta to tačno znači, onda je sitnim slovima ispisano da je riječ o paradajzu i bijelom luku.”

Proizvode ljubitelji za sada mogu pronaći u Sarajevu, Čapljini, Neumu, Gradišci i Mostaru na policama malih specijaliziranih trgovina.

Put ka razvijenim zemljama

No, Hercegovka će svoj vrhunac zasigurno doživjeti izvozom proizvoda u zemlje Evropske unije. Aplikacija za potrebni certifikat je predata i čeka se odgovor. Koliko bi bili traženi, već su mogli vidjeti kroz kontakt s mnogim turističkim posjetiocima, koji su im dali signal ohrabrenja i uputili riječi hvale.

Uspiju li u nakanama, bit će to zato što su i oni odlučili ostati na ognjištu i tvrdoglavo stvarati znakove života u gradu svojih predaka, vođeni vjerom da će se iznad trenutnog obzorja jednog dana izdići bolji život, bolji svijet.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak