Zanat naučio u 12. godini: Halil Baručija proizvodi sepete i korpe za drva (FOTO)

Halil Baručija iz busovačkog sela Skradno više od pola stoljeća proizvodi brezove metle, sepete, korpe za drva, a oblaže i boce za vino i druga pića. Proizvodi od pruća donose mu dodatnu zaradu, jer od male mirovine teško se živi.

U mjestu Kaonik kod Busovače na raskrižju prometnice koja usmjerava vozače za Zenicu ili Busovaču, Halil Baručija prodaje svoje proizvode koje obično izrađuje od lijeske. 

Uz malo metalno bure iz kojeg izlazi vatra kako bi zagrijao stare kosti Halil plete korpu za drva.

"Radim ovaj posao od svoje dvanaeste godine. Naučio sam ga od svoga oca. Nije ovo neka velika umjetnost, ali ljudi sve više traže moje proizvode. Svi proizvodi koje ja pravim imaju upotrebnu vrijednost. Brezovim metlama čiste se avlije, sepeti se koriste za nošenje sijena, voća ili nekih drugih poljoprivrednih proizvoda. Korpe za drva posebno su aktuelne sada u zimu. Tu su i boce koje ja oblažem specijalnim prućem i koje se onda koriste kao ukras za vino, rakiju, sokove ili neka druga pića. Ljude više ne zanimaju suveniri koji nemaju upotrebnu vrijednost", govori nam Halil dok plete novu krpu za drva.

Dolazili su kod Halila kupci iz zemlje ali i inozemstva. Neki odmah plate i ne pitajući za cijenu. Ali, kaže Halil, ima i onih koji se cjenkaju za deset feninga.

"Obični ljudi koji se dovezu u skromnim automobilima ne pitaju mnogo. Ako im se dopadne sepet mali ili veliki, oni plate koliko ja kažem. Rijetko se cjenkaju. Kada dođu kupci s dobrim i skupim automobilima i u odijelima onda je problem. Gotovo uvijek ja moram popustiti. Cjenkaju se do 'besvijesti', a imam osjećaj kada bi im ponudio besplatno svoj proizvod da bi ga uzeli bez imalo srama. Što ćete takvi su ljudi. Privikao sam se već na razne vrste kupaca", priča nam Halil uz vatru koja suklja iz starog metalnog bureta.

Rekli ste da su Vaši proizvodi stigli na gotovo sve kontinente?

"Dolazili su ovdje kod mene i turisti iz Kanade, Amerike, Saudijske Arabije, evropskih zemalja. Kupuju ove male sepete, boce koje sam ja obložio stinim prućem. Izrađujem i srca od pruća koja se obično poklanjaju. Turisti iz inostranstva uzimaju manje stvari da ih mogu prenijeti. Teško će kupiti veliki sepet za sijeno ili voće", nastavlja Halil.

Kao u svakom poslu, i ovdje ima tajni koje se nerado otkrivaju. Pogotovo ako je riječ o kvaliteti pruća, bilo da je brezovo ili lijeska. Ovisno o vremenskim uvjetima, lijeska se kvasi jer kada je previše suva puca i teško se savija. Halil sve to zna, jer bez tog znanja i čestitosti njegov kućni proračun samo uz penziju ne bi izdržao do kraja mjeseca.

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!