Vladana Vasić: Labirint zvani bh. zakoni

U sklopu programa “Mladi za pravdu” koji realiziraju Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR BH) i Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, uz podršku USAID Projekta razvoja sektora pravosuđa II i Mreže pravde u Bosni i Hercegovini, nastavlja se diskusija na temu harmonizacije krivičnih zakona i ključnih problema u pristupu pravdi u Bosni i Hercegovini.

Na ovu i druge teme, aktivisti i aktivistice YIHR BH, razgovarali su sa brojnim predstavnicima omladinskih ogranaka političkih stranaka te aktivistima i aktivisticama nevladinih organizacija i studentskih udruženja.

Između ostalog, razgovarali su i sa Vladanom Vasić, programskom koordinatoricom i saradnicom za pravna pitanja pri Sarajevskom otvorenom centru. U intervjuu, koji objavljuje naš portal, Vasić govori o neujednačenosti propisa u BiH, o tome kako BiH u svojim zakona zločine iz mržnje i dalje nije kvalificirala kao krivična djela, te navodi kako se odnos našeg društva prema LGBT osobama nije promijenio, ali situacija ide na bolje.

Razgovarao: Nedim Jahić

YIHR BH: Šta za Bosnu i Hercegovinu znači činjenica da propisi nisu harmonizirani između različitih razina vlasti i koje su posljedice toga po građane i građane ove zemlje?

Vasić: Činjenica da propisi nisu harmonizirani između različitih razina vlasti dovodi do pogrešne ili neodgovarajuće primjene propisa u konkretnim slučajevima, te do nepoznavanja prava i zakona BiH od strane kako onih koji ih primjenjuju tako i osoba čija prava se njima štite. S obzirom na veliki broj propisa koji su na snazi u BiH, te na njihovu razdijeljenost prema nivoima, kao i na činjenicu da se propisi entiteta i Brčko distrikta međusobno razlikuju, veoma je teško zamisliti da se svi propisi primjenju u skladu jedni sa drugima, te da su svi koji te propise primjenjuju ili se pozivaju na njih upućeni da li oni jesu ili nisu u skladu s ostalima. Harmonizacija propisa različitih nivoa vlasti, te usklađivanje propisa entiteta i Brčko distrikta, vjerovatno je najsigurniji način obezbjeđivanja adekvatne primjene propisa i zakona u BiH.

YIHR BH: Možete li nam reći nešto više o pitanju zločina počinjenih iz mržnje. Koje su razlike između zakona RS, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, te Federacije?

Vasić: Krivičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta nije predviđeno krivično djelo počinjeno iz mržnje kao zasebno regulisano krivično djelo, međutim krivični zakoni RS i BD predviđaju mržnju kao motiv izvršenja krivičnog djela, te propisuju da je sud mora uzimati u obzir kao otežavajuću okolnost krivičnih djela u svim slučajevima, dok su za pojedina krivična djela samim krivičnim zakonima RS i BD propisana kvalifikovani oblici krivičnih djela počinjenih iz mržnje. Ovim zakonima mržnja je definisana kao predrasuda koja može biti zasnovana, između ostalog na seksualnoj orijentaciji, a koja predstavlja motiv za izvršenje nekog krivičnog djela. U RS-u je ove godine usvojen i nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona kojima se zločin iz mržnje uvodi i definiše kao zasebno krivično djelo, što će dodatno doprinijeti lakšem procesuiranju krivičnih djela motivisanih predrasudom.U FBiH ne postoji slična regulacija u Krivičnom zakonu.

YIHR BH: Sarajevski otvoreni centar ima iskustva u pružanju pomoći pripadnicima i pripadnicama različitih marginaliziranih skupina. Kakav je njihov položaj pred pravosudnim institucijama u BiH?

Vasić: S obzirom na vrlo mali broj prijavljenih i dokumentovanih slučajeva koji se tiču pripadnika/ca marginaliziranih skupina, ne možemo adekvatno utvrditi da li se njihov položaj pred pravosudnim institucijama razlikuje od položaja pripadnika/ca nemarginaliziranih društvenih grupa. Konkretno u slučaju LGBT osoba možemo sa sigurnošću tvrditi da u nekoliko do sada policiji prijavljenih slučajeva policijski dužnosnici nisu reagovali dovoljno profesionalno i efikasno, te da vrlo mali broj ovih slučajeva dospije pred pravosudne institucije uglavnom zbog nepovjerenja LGBT osoba u rad ovih institucija, te zbog straha od 'autovanja'.

YIHR BH: U javnom prostoru u Hrvatskoj i Srbiji, česta je tema pitanje sigurnosti održavanja različitih događaja koji okupljaju građane i građanke koji zagovaranju poboljšanje prava LGBT prava. Prošlo je skoro četiri i po godine od održavanja "Queer festa" i nasilnih demonstracija koje su dovele do njegovog prekida. Da li se odnos društva promijenio i da li je danas sigurnosna situacija za održavanje LGBT događaja povoljnija?

Vasić: U posljednje vrijeme, zbog sve veće vidljivosti LGBT osoba u BiH, došlo je i do povećanja broja prijetnji, kao i napada na LGBT osobe i aktiviste/kinje za prava LGBT osoba, iz čega bismo mogli izvesti zaključak da se odnos društva prema LGBT osobama još nije promijenio. Međutim zbog poboljšanja saradnje, konkretno SOC-a, s policijom, i ministarstvima unutrašnjih poslova, kao i dosadašnjeg mirnog i nesmetanog održavanja manifestacija za LGBT osobe, možemo reći da se situacija kreće na bolje. Sigurno, svako veće i javnije okupljanje građana/ki koji zagovaraju prava LGBT osoba neće moći, kao što nije ni u zemljama regije, biti organizovano bez odgovarajuće zaštite pripadnika policije.