Važno je šta drugi govore o vašem brendu

Jedna od predavačica na Sarajevo Marketing Kingdomu je i Delphine Remy-Boutang, direktorica marketinga preko društvenih medija za IBM na svjetskom nivou. Razgovarali smo sa Remy-Boutang o važnosti društvenih medija i marketingu preko društvenih mreža.

U svijetu, koji je sve više umrežen, važnije je šta ljudi govore o brandu, nego ono šta brendovi govore o sebi. Upravo ta nova postavka nalaže nove pristupe tržištima.

Danas živimo u takozvanom “poravnatom” svijetu, što znači da je svijet postao globalan i umrežen. Organizacije nisu više vertikalno postavljene, već su horizontalne po svojoj unutrašnjoj organizaciji odnosa sa pojedincima. Društveni mediji predstavljaju kanal za izlaz i razmjenu informacija kroz cijele organizacione sisteme. Nadalje, osnovna karakteristika društvenih medija je da grade povjerenje, podstiču društvenu interakciju, kreiraju transparentnost, promovišu inovacije i poboljšavaju proces odlučivanja, što su sve ključne komponente za vođenje poslovanja. Mogu reći da živimo u vremenu partnerske komunikacije.

Kompanije idu za klijentima, tako da organizacije moraju staviti klijente u fokus da bi preživjele. Uposlenici i klijenti se povezuju sa brendovima na fundamentalno različite načine. Uposlenici se mogu povezati na van sa partnerima, dobavljačima i klijentima, tako da postanu ambasadori branda, tako da već sada govorimo o društvenom poslovanju.

Društveno poslovanje je svijet neograničenih mogućnosti, koji se stvara kada sva energija i prilike, koje su se do tada generisale oko klijenata, pretoče u modele kao što su Facebook i Twitter. Međutim, ne treba zaboraviti da je stvarna snaga koja kreira promjente na strani biznisa. Društveni mediji samo omogućavaju da se pošalje poruka o kulturi organizacije, novih načina poslovanja ili da se osnaži povjerenje klijenata. Imati svoju Facebook ili Twitter stranicu ne znači da se društveni mediji koriste na efikasan i efektivan način. Oni ipak zahtjevaju kontinuirani i autentičan pristup.

Aktiviranje društvenih medija podrazumjeva korištenje najboljih metoda odnosa s javnošću. To je vrlo kreativan pristup za koji postoji strategija ali ne i uzorak po kome radite, tako da je za svaki društveni medij potreban drugačiji pristup. Ovaj vid komunikacije pomaže organizaciji da postigne marketinški miks investirajući u sredstvo komunikacije. U svakom slučaju, puno je jeftinije koristiti društvene medije, nego investirati u zakup medija.

Razvoj komunikacija, CRMa i PRa kroz društvene medije i Internet donosi nam novi izgled mape tržišta. Po Vašem mišljenju, koja znanja treba da posjeduje jedan marketinški profesionalac da bi išao u korak sa promjenama?

Između ostalog, uticaj kupaca raste, tako da je potrebno humanizirati svoje poslovanje. Drugim riječima, trebate ići za vašim klijentima. Današnji kupci su aktivni učesnici društvenih medija i to je mjesto gdje se informišu. Da bi smo uspostavili uspješan kontakt moramo biti prisutni na ovim platformama, te povezati se sa onima koji traže informacije. Većina uspješnih poslovnih lidera razumiju ovaj koncept.

Kakva su Vaša predviđanja budućnosti društvenih medija? Možete li predvidjeti nove platforme u narednih pet godina?

Teško je predvidjeti smjer razvoja društvenih medija u narednih pet godina jer se broj novih igrača na terenu kontinuirano povećava. Na primjer, danas govorimo o integriranju TVa i uticaju društvenih medija na TV rejting, jer smo obnovili interesovanje u to šta se dešava na malom ekranu, da bi smo mogli iskomunicirati sadržaje sa našim zajednicama. Ovo je ujedno i prilika da saznamo nešto više o iskustvima i navikama naših korisnika, šta im se sviđa, a šta ne, te šta bi od sadržaja voljeli poboljšati. Ovo je iskustvo jednako fokusnim grupama, samo na jednom višem nivou.

Danas možemo primjeniti aplikacije koje već pri preuzimanju postavljaju pitanja, čime prikupljamo korisne informacije. To je uistinu nevjerovatno! Smatram da je kolektivna svijest trenutno na zavidnom nivou. Ne mogu predvidjeti budućnost društvenih medija ali sam sigurna da će mobilni uređaji dobiti prednost nad kompjuterima. Do kraja naredne godine, automobile će biti najumreženija mjesta u kojim ljudi provode vrijeme. Zato mislim da trebamo biti spremni na adaptaciju.