U 102. godini umrla Emina Kadić, kćerka dr. Mehmeda Spahe: Do smrti je tvrdila da joj je otac ubijen

U Sarajevu u srijedu, 31. januara, u 102. godini umrla Emina Kadić, kćerka dr. Mehmeda Spahe, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih političara 20. stoljeća, lidera Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) i prvog Bošnjaka u Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).

Dženaza Emini Kadić, kćerki čovjeka koji je bio neupitni lider i vođa Bošnjaka između dva svjetska rata, klanjat će se u petak, 2. februara, poslije džuma namaza u haremu Gazi Husrev-begove džamije, a ukop će se obaviti u 14.30 sati na Gradskom groblju Bare.

Piše: Faruk Vele

Atentat u „Srpskom kralju“

Autoru ovih redaka gospođa Emina je u martu 2013. godine govorila kako je uvjerena da
je njen otac otrovan dan poslije srpskog praznika Vidovdan u hotelu znakovitog imena "Srpski kralj"na Kalemegdanu u Beogradu.

„Došao je u hotel "Srpski kralj" ujutro, 29. juna. Bio je u kupatilu. Po izlasku iz kupatila
poslužena mu je ta kahva koju je popio i momentalno pao“, govorila je Emina u intervjuu kojeg je objavila agencija Anadolija.

Imala je 17 godina kad je prva u porodici primila vijest o smrti oca.

„Mati je bila u komšiluku. Ja sam se spremala... Zazvonio je telefon. Ja sam podigla slušalicu i saopćena mi je ta tragična vijest iz Beograda. Bilo je to strašno...“, svjedočila je Emina.

O događaju je odmah obaviješten i reisu-l-ulema Fehim ef. Spaho, brat Mehmeda Spahe. List Pravda je objavio da je Mehmed Spaho umro 29. juna 1939. godine u 9:30
sati.

„Moj mlađi rahmetli brat Avdo dosta se interesirao za taj slučaj i istraživao je. On je svojevremeno otišao u Beograd i pronašao konobara koji mu je priznao da je tog 29. juna mome ocu u kahvu stavio otrov! Poslije su tog čovjeka u Beogradu prozvali "Spaho". Zašto nikada nije provedena istraga o tome, to je druga priča“, isticala je gospođa Emina.

No, priča o atentatu nije bila slučajna.

Na Spahu su prije njegove smrti bila pokušana tri atentata, dok je, kako se navodi,
četvrti pokušaj bio uspješan.

Inače, prema pisanju lista Pravda, Spahu je na put u Beograd, među ostalim, ispratila upravo kćerka Emina, sin Zijah, koji je tih dana položio maturu na gimnaziji, te mlađi sin Avdo. Bili su, također, senator Uzeir-aga H. Hasanović, v. d. gradonačelnika Sarajeva Muhamed Zlatar, direktor Šerijatske gimnazije Husejn Alić, šura Ibrahim Šahinagić i drugi.

Borba protiv podjele Bosne

Kako u svom djelu "Mehmed Spaho (1883-1939) – politička biografija&" navodi prof. dr. Husnija Kamberović, pred kobni odlazak u Beograd, uoči svoje smrti, Mehmed Spaho je bio jako zabrinut zbog najavljene mogućnosti da „pregovori između Vladimira Mačeka i Krune u Beogradu mogu rezultirati podjelom Bosne i Hercegovine“. Riječ je o Sporazumu između Dragiše Cvetkovića, predsjednika Vlade Kraljevine Jugoslavije i Mačeka u ulozi vođe političke koalicije Hrvatske seljačke stranke i Seljačko-demokratske koalicije. Sporazum je tretiran kao hrvatsko-srpski dogovor o sudbini BiH.

Prije smrti Spaho u Sarajevu saziva sastanak bošnjačkih prvaka na kojem je govorio o pregovorima Cvetkovića i Mačeka, koji bi se, prema njegovim saznanjima, „imali završiti podjelom Bosne.“

„Bio je mnogo zabrinut i nije ništa dobro predviđao. Izložio nam je da je skrenuo pažnju Kraljevskom namjesništvu na težinu situacije i motivisao naš stav u ovome: Muslimani Bosne i Hercegovine žele iskreni sporazum Srba i Hrvata radi okončanja hrvatskog pitanja. Ali ni u kom slučaju ne bi mogli da dozvole da se Bosna i Hercegovina cijepaju i dijele bez pristanka naroda i njegovih predstavnika, ne samo Muslimana, nego i Srba“, prenio je Kamberović u svojoj knjizi izjavu jednog od učesnika tih historijskih događaja.

Poslije duge diskusije Spaho je kazao kako će i dalje „nastaviti svoju borbu i ni u kom
slučaju neće dozvoliti da Kraljevsko namjesništvo donese jednu odluku koja nije po volji
nama Muslimanima i našim interesima, pošto cijepa pokrajine u kojima žive Muslimani i
tako nas dovodi u tešku situaciju“.

„Ubiše ga“

Nakon toga otišao je u Beograd, gdje ga je, znakovito, zatekla smrt. Po svjedočenjima savremenika, odmah nakon što se saznalo da je Spaho mrtav, sin jednog od bošnjačkih predstavnika u Beogradu u hotelu "Srpski kralj" povikao je: „Ubiše ga...“.

Oni koji vjeruju u ubistvo, navode da je glavni naručitelj bio knez Pavle Karađorđević,
koji je smatrao da je Spaho prepreka za Sporazum Cvetković-Maček o podjeli Bosne i
Hercegovine, koji je, zaista, i sklopljen nepuna dva mjeseca nakon Spahine smrti, 26.
avgusta 1939. godine. Opet znakovito, knez Pavle je i uputio dr. Spahi poziv na audijenciju u Beogradu.

„Pouzdano se zna da je ubistvo naredio knez Pave. On je bio glavnokomandujući u tom svemu. Moj rahmetli otac je bio smetnja Sporazumu Cvetković-Maček i nije dao da dođe do podjele Bosne. Volio je Bosnu i borio se za muslimane. Zbog toga je i ubijen, i to na Vidovdan. Činjenica je da je on mnogima smetao, a glavni razlog je to što nije dao podjelu Bosne. Bitni su motivi, a oni su očito postojali. Odmah nakon smrti moga oca Bosna je podijeljena. Moj otac je bio je svjestan da bi podjela Bosne značila i kraj Bošnjaka, a ne samo Bosne“, odlučno je marta 2013. govorila Emina Kadić.

Tezu o atentatu na Spahu zastupali su historičar, Titov biograf, Mehmedalija Bojić, kao
i akademik Muhamed Filipović.