Sarajevo obilježava 80 godina rođenja Šabana Bajramovića

Nizom događaja koji će se u popodnevnim i večernjim satima odigrati u Kamernom teatru 55, Sarajevo će kao jedini grad u regiji obilježiti 80 godina rođenja muzičkog velikana Šabana Bajramovića. 

Njegovo mjesto u cjelokupnoj historiji muzike svijeta je jasno - Šaban Bajramović bio je i ostao kralj romske muzike. Autor je autor zvanične himne svih Roma na svijetu - Djelem Djelem i predvodnik posebnog i značajnog žanra - balkanske romske muzike.   

Ovaj Nišlija rođen je 16. aprila 1936, a preminuo 8. juna 2008. godine. 

Program u Kamernom teatru u nedjelju 17. aprila počinje u 17,00 kada će se održati Okrugli stol o liku i djelu ovog romskog umjetnika. Ulaz na ovaj događaj je besplatan. uslijedit će premijera dokumentarnog filma u 19,00, a nakon toga koncert romskog benda Crne mambe, kojeg je osnovao Šaban Bajramović i koji i danas nastupa njemu u čast. Specijalni gost na okruglom stolu i koncertu je Goran Bregović. Bit će tu i Dragi Šestić, producent grupe Mostar sevdah reunion koji je zaslužan za povratak Šabana Bajrampovića na scenu, ranih 2000 godina. 

Bajramović je u životu je iskusio krajnosti: neimaštinu i bogatstvo, progon na Goli otok i najviše počasti svjetskih državnika, nastupe u najzabačanijim zadimljenim ćumezima i najvećim pozornicama. 

Šaban Bajramović bio je inspiracija mnogim muzičarima iz različitih žanrova - od kafane i novokomponirane muzike, pa do rocka i jazza. Njegov prvi album, objavljen 1979 godine za produkciju RTV Ljubljana A šunen romalen (Slušajte me, ljudi), bio je prekretnica u diskografiji bivše Jugoslavije, s obzirom da je reklamiran u tadašnjem rock časopisu Džuboks. 

Poput mnogih velikana u svijetu umjetnosti, Bajramović nije bio sklon gomilanju bogatstva, nasuprot - sve što bi zaradio volio je da prokocka. Bio je sklon igranju barbuta, na kojem je znao gubiti svoje mercedese i zlato kojim su ga kitili kao pjevača na svadbama. 

Preminuo je u bijedi, uskraćen čak i za državnu penziju. Iza njega ostala je supruga Milica, četvero djece razasute po svijetu i unučad u kojoj nije stigao uživati. 

Ostao je i bronzani spomenik u Nišu (kojeg huligani s vremena na vrijeme išaraju), kao i oni muzički spomenici koje niko ne može skrnaviti: 

Djelem Djelem, Gjeli mara (Mesečina), Hanuma, Maruška, Bele ruže, Pitao sam malog puža, Geljan dade, Sajbija...