Prva žena s hidžabom u NSRS-u: Cvijet Srebrenice nosit ću i dalje

Bit će jedina Bošnjakinja i prva žena s hidžabom u poslaničkim klupama ovog bh. entiteta. 

BL / Prvi put u historiji: U Narodnu skupštinu RS-a ulazi zastupnica sa hidžabom

Smajić je u razgovoru kazala kako je dodjelu mandata i polaganje zakletve tokom konstituirajuće sjednice NSRS shvatila i doživjela kao obavezu i normalnu stvar.

"U dva izborna ciklusa osvojila sam mandat u Skupštini Opštine Srebrenica, 2012. i 2016. godine. Tu se također dodjeljuju certifikati i polaže zakletva tako da meni 'ceremonija' dodjele mandata u NSRS nije predstavljala nesto posebno i izuzetno", kaže Smajić.

Profesorica i političarka

Smajić je rođena u srebreničkom selu Grujičići. Kao prognanica iz Srebrenice osnovno i srednje obrazovanje je završila u Kalesiji. Po zanimanju je profesorica matematike i fizike, a trenutno po ugovoru na određeno vrijeme radi u Prvoj osnovnoj školi u Srebrenici.

"Udata sam i majka dvoje djece. Želim istaći da sam jedna od mnogobrojnih bošnjačkih žrtava genocida iz Srebrenice, jer je moj otac Ramiz Vejzović ubijen u genocidu 1995. godine. Otac još uvijek nije pronađen niti imamo bilo kakvih informacija ili naznaka da će biti pronađen. Danas živim u Potočarima sa suprugom Senaidom i sinovima Hasanom i Harunom", govori Smajić.

On je prilikom preuzimanja mandata na sakou nosila simbol stradanja Bošnjaka u Srebrenici "cvijet Srebrenice".

"Tačno, nosila sam cvijet Srebrenice, jer on predstavlja dio mog identiteta, simbol genocida i stradanja Bošnjaka u Srebrenici, ali i simbol svih Bošnjaka Bosne i Hercegovine, kao i svih drugih ljudi dobre volje koji imaju hrabrosti i poštenja priznati ono što se desilo jula 1995. godine, a desio se strašan zločin, nepojmljiv normalnom ljudskom umu, a to je zločin genocida nad Bošnjacima 'SZ UN-a' Srebrenica", govori Smajić.

Ona ponavlja da je genocid nad Bošnjacima do sada presuđen pred sudovima u Bosni i Hercegovini, Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu i pred Saveznim sudom Njemačke. Pojedine presude za zločin genocida nad Bošnjacima potvrdio je i Sud za ljudska prava u Strazburu.

"Cvijet Srebrenice nosit ću i dalje, da njime opominjem da se zločin genocida nikad nikome više ne dogodi", kazuje 35-godišnja političarka i profesorica.

Povratak u rodno mjesto

U Srebrenicu, odnosno u rodno selo Grujičiće se vratila 2002. godine s majkom i dva brata. Ističe nekoliko motiva povratka u rodno mjesto.

"Kako smo ostali bez oca koji je ubijen u zločinu genocida u Srebrenici, mi djeca smo se 'okupili' oko majke Side, a ona nam je razvila ljubav prema rodnom mjestu. Majka je smatrala da se trebamo vratiti u Srebrenicu i mi smo to podržali. Jedan od motiva mog povratka je ljubav prema Srebrenici i rodnom mjestu", prisjeća se Smajić.

Drugi motiv joj je bio ono što smatra obavezom živih žrtava genocida prema voljenima koji su ubijeni u najstrašnijem zločinu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

"Znam da je moj rahmetli babo volio svoje rodno mjesto i sigurno bi želio da se vrati. Umjesto njega sam se vratila ja. Treći motiv je ljubav prema državi Bosni i Hercegovini koju sam stekla kroz obrazovanje i osjećaj da preživjele žrtve genocida ne smiju biti getoizirane u izbjegličkim centrima širom Bosne i Hercegovine. Rano sam shvatila da povratkom prognanih i obnovom porušenih i popaljenih sela vraćamo državi Bosni i Hercegovini izgled koji je ona imala prije agresije 1992. godine. Četvrti razlog zbog kojeg sam se vratila je da zajedno sa mojim članovima porodice vratim privatnu imovinu s koje smo protjerani 1993. godine", govori Smajić.

Borba za osnovna prava Bošnjaka

U naredne četiri godine kao poslanica u NSRS kaže da će njeni politički stavovi biti izraženi kroz stavove Kluba Bošnjaka, odnosno koalicije "Zajedno za BiH".

"Kako će u klubu biti i Edin Ramić. koji je iskusan i dobar političar, moralan čovjek i patriota, nadam se da će mi biti lakše da jasnije uz njegovo iskustvo i znanje artikulišem i svoje lične političke stavove", govori Smajić.

Ona smatra da će osnova političkog djelovanja Kluba Bošnjaka u NSRS biti bespoštedna politička borba za ravnopravnost Bošnjaka u entitetu RS, jer su oni, smatra, diskriminirani, osporavaju im se osnovna ljudska prava, među kojima je i osporavanje naziva maternjeg jezika njegovim historijskim imenom.

"Bošnjaci nisu, nažalost, ravnopravni kroz zapošljavanje u entitetskim i općinskim institucijama. Zaista je mnogo problema kojima treba posvetiti pažnju", kaže Smajić.

NSRS je nedavno povukla izvještaj Komisije za Srebrenicu iz 2004., bez glasova poslanika iz Koalicije "Domovina".

Narodna poslanica iz Srebrenice smatra da prethodni saziv NSRS nije trebao izglasati povlačenje izvještaja Komisije.

"Nažalost, srpske političke elite u bh. entitetu RS, kao ni u susjednoj Srbiji, još uvijek nisu spremne da prihvate ono što je cijeli demokratski svijet prihvatio, a to je da su vojska i policija Republike Srpske počinili zločin genocida nad Bošnjacima 'SZ UN-a' Srebrenica. Dokaz za to su osuđujuće presude za genocid i druge oblike zločina protiv čovječnosti za cjelokupno političko i vojno rukovodstvo Republike Srpske. Povlačenje usvojenog izvještaja o Srebrenici je pokušaj revizije počinjenog zločina, a u suštini je nastavak negiranje genocida, što predstavlja posljednju fazu genocidog procesa", ističe Smajić.