Progledajte i pozdravite se s naočalama!

U šest mjeseci postojanja Poliklinike Svjetlost u Sarajevu, preko 500 ljudi se trajno riješilo dioptrije, zahvaljujući operativnom zahvatu laserskog skidanja dioptrije. Kada smo posjetili Polikliniku Svjetlost, nekoliko desetaka ljudi koji su bez straha ili nelagode sjedili u udobnim naslonjačima čekujući svoj termin za operativni zahvat, uvjerili su nas da je nošenje dioptrijskih naočala skoro pa stvar prošlosti.

Da je moguće u samo desetak minuta sa dioptrije od minusa ili plusa doći na nulu, uvjerio nas je i osnivač poliklinike Svjetlost prof. dr. Nikica Gabrić. I on se sam podvrgao zahvatu laserskog skidanja dioptrije te trajno skinuo dioptriju. U razgovoru koji smo sa njim vodili povjerio nam je da danas naočale nosi isključivo kada vozi noću po kiši, a u svim ostalim slučajevima pouzda se u svoj vid. U razgovoru koji slijedi saznat ćete više o očnom zdravlju i načinima skidanja dioptrije:

RadioSarajevo.ba: Profesore Gabrić, šta nam govori statistika, kada su u pitanju problemi vida?  
Prof.dr. Nikica Gabrić: Ako isključimo rijetke tumore koji se javljaju u 1 od 30.000 slučajeva, najčešći problem je refraktivna greška ili dioptrija, koja se prepoznaje još u ranoj fazi kod djece, te se u tim slučajevima moraju nositi naočale. Nakon četrdesete godine zbog smanjenja fleksibilnosti oka dolazi do razvoja tzv. stračke dalekovidnosti kada dolazi do potrebe da se nose naočale za čitanje. Potom se dešava da ljudi koji imaju 65, 70 ili više godina, zbog utjecaja sunčeve svjetlosti, elektromagnetskog značenja i različitih drugih zračenja kojima smo izloženi, dobijaju staračku mrenu. Danas se više ne treba čekati da 'mrena sazrije' da bi se operirala, nego se ljudi uspješno operiraju već kad padne vid na 50% i omogućava im se da ostatak života provedu sa kvalitetnim i dobrim vidom.

RadioSarajevo.ba: Koje su najčešće zablude kada je zdravlje očiju u pitanju?
Prof.dr. Nikica Gabrić: Imamo oči zato da s njima gledamo i one se ne mogu gledanjem oštetiti. Dakle, gledanjem televizije, čitanjem knjiga ili gledanjem u kompjuter oči se ne oštećuju. Oči se mogu zamarati ili slabije vlažiti, ili biti malo crvene kada npr. dugo gledamo u kompjuter, ali to nije nikakvo ozbiljno oboljenje. Daleko je ozbiljnije ako neko provodi za kompjuterom sate i sate, a zakinut je za stvarni, realni život. Ljudi se više ne druže, ne igraju nogomet... mi smo se kao djeca igrali 'partizana i Nijemaca'. družili smo se, izlazili sa curama u kino, pisali smo pisma, izrađivali spomenare... Danas djeca, mladi i odrasli zapravo žive u virtualnom svijetu. Kada koristite puno računalo ili televiziju onda vi postajete objekt. Ako ih koristite da bi unaprijedili svoja znanja, da bi nešto novo saznali, onda ste subjekt. Ja svojoj djeci i svojim prijateljima uvijek kažem da je ljepše živjeti u stvarnom svijetu nego u virtualnom.

Cijena laserskog skidanja dioptrije je 1500 KM po oku, s tim da do kraja decembra važi popust, tako da cijena po oku iznosi 1000 KM. Cijena prethodnog pregleda je 150 KM, ali se i na ovu cijenu primjenjuje decembarski popust, tako da se za pregled ovaj mjesec treba platiti 105 KM. 

RadioSarajevo.ba: Međutim, današnja generacija srednje dobi kompjuter koristi većinom kao sredstvo za rad, i to puno radno vrijeme. Mi smo osam sati 'prinuđeni' gledati u ekran. Na koji način da to pravilno radimo?
Prof.dr. Nikica Gabrić:  Glavni problem pri radu na kompjuteru je da čovjek premalo trepće. Čovjek bi trebao trepnuti svake četiri sekunde, dakle 15 puta u minuti, 900 puta na sat, 21.600 puta u toku dana. Dok čitamo na kompjuteru, trepćemo smanjenom brzinom, a svaki treptaj čini da iz suzne žlijezde istisnemo jednu kap suze koja podmaže oko. Zbog toga što premalo trepćemo dok čitamo sa kompjutera, naše oko postaje suho i zapravo gornji kapak, prelazeći preko oka, iritira ga, jer nije dovoljno podmazano. Kada radite na kompjuteru, ne treba raditi duže od dva sata, a da se malo ne odmorite. Ako osjetite suhoću i peckanje u oku, znači da vam fali suza, jer mi danas svi živimo u prostorima koji su zimi grijani, a ljeti hlađeni, što ih čini suhima.
Jedina stvar koju bih mogao preporučiti roditeljima je da djeci ne dozvole da čitaju u mraku, jer to nije dobro. Nedostatak svjetla može poticati razvoj kratkovidnosti. Čitanje pri normalnoj sijalici od npr. 75 vati nije problem i ne umra vas, ali ako čitate u krevetu, naslonjeni na jednu ruku, ležeći, tada to nije prirodni položaj čovjeka da bi obavljao funkciju čitanja.  

RadioSarajevo.ba: Nekoliko puta smo već pomenuli djecu. Poliklinika Svjetlost ima dječije odjeljenje. Zašto biste ga preporučili roditeljima?
Prof.dr. Nikica Gabrić: Kod male djece treba prvo primijetiti da li je zjenica okrugla, da li je crna i da li oči stoje ravno. Ako oko bježi prema nosu ili uhu, to zahtijeva liječenje i tada govorimo o strabizmu. Vid kod djece se razvija do osme-devete godine života i zato je važno što ranije početi sa terapijom i liječenjem dječijih poremećaja. Ako postoje određene bolesti kao što su dječija mrena , dječiji očni tlak, dječiji tumor, strabizam, onda to zahtijeva specifičnu dijagnostiku i specifičnu terapiju.

Radiosarjaevo.ba: Vaša poliklinika je u regiji prvenstveno prepoznata kao ustanova u kojoj je moguće načiniti čudo i smanjiti dioptriju. Pretpostavljam da imate najviše pacijenata sa ovakvim zahtjevima.
Prof.dr. Nikica Gabrić: Razvojem novih i zdravih stilova života ljudi se žele riješiti pomagala. Ljudi žele biti slobodni; osam sati raditi, osam sati spavati, ali i osam sati intenzivno živjeti kroz sport, druženja i određene aktivnosti u kojima im naočale ili leće smetaju. Lasersko skidanje dioptrije je danas metoda koja je potpuno sigurna. Laserske operacije se rade već 23 godine u svijetu. Ja sam 1998. to počeo prvi u Hrvatskoj, a prije pola godine smo tu tehnologiju donijeli i u Bosnu i Hercegovinu i to je nešto što je danas rutina. Do sada se u svijetu operiralo više od 40 miliona ljudi.

Sve što se po pitanju kontrole vida radi trenutno u svijetu, moguće je napraviti i u Sarajevu, jer Poliklinika Svjetlost posjeduje najsavremeniju opremu. Poliklinika je smještena na Ilidži, na adresi Ul. Dr. Mustafe Pintola 23, telefon je 033/ 762-772, a e-mail adresa: info@svjetlost-sarajevo.ba

Lasersko skidanje dioptrije je potpuno sigurna metoda, potpuno bezbolna, sa trajnim učincima, pri čemu se dioptrija ne vraća. A ja to mogu posvjedočiti vlastitim primjerom. Prije pet godina sam se operirao, a sigurno to ne bih uradio da nisam vjerovao u tu metodu. Onog trenutka kad sam operirao oči, moj posao je višestruko narastao jer su pacijenti shvatili da ja u to vjerujem.

RadioSarajevo.ba: Koji je opseg dioptrije koji je najoptimalniji za operaciju?
Prof.dr. Nikica Gabrić: Danas je preko 95% ljudi koji nose naočale ili leće pogodno za skidanje dioptrije. Laserom se može skinuti dioptrija od +6 do -10 uključujući i 6 cilindara astigmatizma. Za dioptrije izvan ovog opsega postoje druge metode korekcije refraktivne greške, mogu se u oko ugraditi specijalne leće,  a mi smo jedina klinika na području bivše Jugoslavije koja radi tu vrstu operacija. Postoje metode i za one ljude koji nose samo naočale za čitanje, sada postoji laser koji riješava i ovu vrstu dioptrije.

RadioSarajevo.ba: Da li se može skinuti i tzv. dvostruka dioptrija koja se javlja kod ljudi iznad 45 godina, kada za gledanje na daleko trebaju minus, a za gledanje iz bliza im treba plus?  
Prof.dr. Nikica Gabrić: I takva vrsta dioptrije se može skinuti bez problema. Već deset godina u svijetu postoje tzv. multifokalne leće. Mi prirodnu leću možemo zamijeniti sa specijalnim lećama koje omogućavaju vid i na daleko i na blizu, a i na kompjuteru. Brojne osobe iz javnog života, kao npr. Oliver Dragojević, Neda Ukraden, brojni sportaši, fotografi... operirali su se i  zamjenom svojih prirodnih leća za multifokalne, omogućili sebi  da ne moraju nositi naočale.

RadioSarajevo.ba: Kako izgleda pripremni postupak za operaciju, koliko sve skupa traje?
Prof.dr. Nikica Gabrić: Operacija laserskog skidanja dioptrije ili ugradnje multifokalnih leća zahtijeva jedan detaljan pregled oka koji traje oko sat vremena, u kojem se provjerava dioptrija, očni tlak, izvrše biometrijska mjerenja oka, njegove rožnice i lomnosti. Nakon toga slijedi operativni zahvat koji ne traje duže od 10 minuta, a prosječni oporavak traje od jedan do tri dana. Manje od 5% osoba treba duži oporavak. Ne postoji gotovo nikakva mogućnost da bi čovjek oslijepio, da bi se desila nekakva teška komplikacija zbog koje bi izgubio vid. Sve manje komplikacije spadaju u skupinu od 0,05%. Samo pet ljudi na tisuću operiranih može imati neku malu poteškoću zbog koje će produžiti svoj oporavak, ali ih zato 99,9% bude zadovoljno i može nastaviti živjeti bez naočala ili leća.

RadioSarajevo.ba: Hvala na razgovoru

Opširnije na web stranici Poliklinike Svjetlost