Predstavljamo učesnice drame SEDAM: Vesna Andree Zaimović

Sedma članica bh. ansambla koji će kroz scenska čitanja izvesti dokumentarnu dramu SEDAM u  Sarajevu, Mostaru i Banja Luci je Vesna Andree Zaimović, muzikologinja i medijska djelatnica sa dugogodišnjim iskustvom.  

Predstavljamo učesnice drame SEDAM: Selma Spahić

Vesna je jedna od osnivačica našeg portala Radiosarajevo.ba, kao i portala Manjine.ba, a o svom angažmanu u dokumentarnoj drami kaže: 

Radiosarajevo.ba: Možete li nam približiti lik koji ćete igrati u drami SEDAM?  

Andree Zaimović: Žena koju predstavljam zove se Farida Azizi, iz Afganistana je. Rođena je u vrijeme kada je u ovoj zemlji mogla imati sretno djetinjstvo, a kao kći doktora naslijedila je radoznalost prema znanju, posvećenost i želju da pomaže slabijima, kao i snalažljivost u nastojanjima da ispuni svoju plemenitu misiju. Usljed okupacije Sovjeta, kao devetogodišnjakinja postaje izbjeglica, a narednih petnaest godina živi u pakistanskom izbjegličkom kampu. Sanja o tome da ide u školu. Kasnije, pod vlašću talibana, njeno poslanstvo je posvećeno obespravljenim ženama koje u to vrijeme nisu imali ni najelementarniju zdravstvenu zaštitu, s obzirom da im je bilo zabranjeno odlaziti muškim ljekarima, a žene nisu smjele studirati medicinu. Zbog svog rada bila je ucijenjena i prinuđena napustiti Afganistan. 

Radiosarajevo.ba: Kako vas je dojmila njena priča? 

Andree Zaimović: Farida nas uči da svako od nas i u svim okolnostima, može pronaći način da pomogne slabijima. Ona nam priča kako je ispod burke sakrivala svoja dva sinčića dok je putovala u najudaljenije krajeve zemlje, kako bi ženama donijela elementarnu opremu za babice – grickalicu za nokte, sapun za ruke, podlogu za porađanje, makaze za presijecanje pupčane vrpce... Uspijevala je postići kompromis sa talibanima obavezavši se da će žene u udaljenim krajevima, osim sanitetskim znanjima, podučavati i kur'anskim surama, a oni su je zauzvrat puštali da prođe. Ipak, njeno djelovanje u jednom trenutku je prepoznato kao antiislamsko, te je prinuđena sa svoja dva sina napustiti zemlju. Ali i danas, kada živi u Americi, posvećena je dobrobiti i osnaživanju Afganistanki i često se vraća u domovinu. 

Drama Sedam do sada je izvedena u 13 zemalja, a okupila je oko 20 hiljada ljudi, od Švedske do Afganistana. Ovaj dramski tekst na sceni je izvodilo preko 500 osoba, žena i muškaraca, uključujući nekoliko ministrica, članica Evropskog parlamenta, umjetnica, kao i višestruku oskarovku Meryl Streep.

Radiosarajevo.ba:  Šta za vas znači učešće u projektu koji na ovakav način promovira žene liderke?

Andree Zaimović: Nevjerovatan izvor pozitivne energije i praktična potvrda da aktivizam vrijedi. Danas živimo u apsurdistanu, zemlji u kojoj, na prvi pogled, dobro prolaze samo korupcija, bahatost i kriminal pod krinkom tobožnje brige za interese nacije. Kroz dokumentarnu dramu Sedam uviđamo da apsurdistana ima i drugdje, ali da, u konačnici, elementarno dobro ipak može biti opcija koja pobjeđuje. 

Radiosarajevo.ba: Vjerujete li u ženski aktivizam u BiH? Na koje sve načine on može biti ispoljen? 

Andree Zaimović: Kao što je sedam žena čije su priče zabilježene u ovoj drami pokazalo, dovoljno je krenuti malim koracima u svojoj neposrednoj blizini. Jednog dana jednostavno reći sebi i drugima – ovo više ovako ne može i učiniti prvi pomak da se to promijeni. Puno malih promjena u mikrosredinama mogu donijeti preokret na širem planu. Za mnoge žene u našoj patrijarhalnoj Bosni, u kojoj i dalje vlada nepisano pravilo 'Šut' ženo', područje sa kojeg starta aktivizam mogla bi biti porodica. Ali da bi se to postiglo ponekad je potrebno taktizirati – baš kao što je Farida taktizirala u pregovorima s talibanima.     

U našoj zemlji drama Sedam čitat će se od 5. do 7. novembra u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. 

Radiosarajevo.ba: Šta je najvažnije za žene u BiH 

Andree Zaimović: Najvažnije je obrazovanje. Pri tom ne mislim samo na obrazovanje kroz školski sistem, nego konstantan rad na sopstvenom usavršavanju i oplemenjavanju. Znanje je kapital, znanje je put u ekonomsku neovisnost, ali i sredstvo kojim možemo sačuvati ljudsko dostojanstvo. U današnje vrijeme kultura znanja u našoj zemlji pala je na najniže grane – kritičko mišljenje ne postoji, komunikacija među ljudima svedena na otuđenost chata, a slobodno vrijeme bezrezervno darujemo komercijalnim medijima. Zato, kada govorim o aktivizmu u porodici, mislim i na aktivno djelovanje da se međuljudskim odnosima vrati ljudsko dostojanstvo. Aktivizam je i kada sopstvenom djetetu za laku noć ispričaš priču. 

Radiosarajevo.ba:  Poznajete li neku žensku osobu iz svoje bliže okoline čijoj se snazi i životnoj filozofiji divite? 

Andree Zaimović: Divim se svakoj ženi koja, u ovom vremenu pogrešnih vrijednosti, uspijeva u svojim sredinama uspostaviti načela ljudskog dostojanstva. Bilo da je riječ o poljoprivrednici, domaćici, poduzetnici ili studentici – ako svojim djelovanjem nastoji oplemeniti sredinu u kojoj se kreće i ljude sa kojima se susreće, vrijedna je divljenja. Konkretnih imena ima mnogo, ali ovom bi prilikom izdvojila Jadranku Sidro, sekretarku Udruženja gluhih Kantona Sarajevo. Jadranka je gluha od svoje pete godine i ne može da govori, ali je nedavno ženama i muškarcima u svom udruženju držala seminar o nasilju u porodici – i to na znakovnom jeziku. Osnovali su SOS telefon koji može raditi i na principu sms poruka, tako da mogu da ga koriste gluhonijeme osobe. Na taj su način mnogi koji su prisustvovali seminaru, po prvi put saznali da šikaniranje i diskriminacija koju u svojim sredinama doživljavaju svakodnevno nisu  'prirodno stanje stvari' već da postoje načini da se njihovim životima vrati dostojanstvo. 

Revolucionarna dokumentarna drama

Sedam je revolucionarna dokumentarna drama bazirana na intervjuima sa sedam aktivistkinja za prava žena iz svih dijelova svijeta, čije teške životne priče i borba predstavljaju nevjerovatan izvor inspiracije. Ovaj komad izvodi se širom svijeta, i to na način da ga čita lokalni ansambl sastavljen od sedam istaknutih aktivistkinja koje u tu svrhu, kao amaterske glumice, ostvaruju uloge protagonistica teksta. Drama je bazirana na pričama žena koje danas uživaju status simbola aktivizma: Ferida Azizi   (Afganistan),  Inez Mccormack (Sjeverna Irska), Marina Pisklakova-Parker  (Rusija), Annabella de Leon (Gvatemala), Mukhtar Mai  (Pakistan), Mu Sochua (Kambodža) i Hafsat Abiola (Nigerija).