Nina Suomalainen: Pomagati drugim ženama za mene je pitanje časti

Nina Suomalainen, zamjenica šefa Misije OSCE-a u BiH, je političarka iz Finske, koja je tokom cijele svoje dosadašnje karijere uključena u borbu za ravnopravnost spolova. Povodom Međunarodnog dana žena, ova aktivna i posvećena političarka u intervjuu za Radiosarajevo.ba komentira stanje ženskih prava u našoj i svojoj zemlji i osvrće se na tragične događaje nasilja u porodici 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović za Radiosarajevo.ba 

Radiosarajevo.ba: Na mjestu zamjenice šefa Misije OSCE-a u BiH već ste skoro dvije godine, a u našoj zemlji ste boravili i krajem devedesetih. Koje ste promjene primijetili u međuvremenu?

Suomalainen: Vidjela sam napredak u razvoju gradova i servisa – nove zgrade, shopping centri, kafići itd. Međutim, u poređenju s krajem devedesetih, kada sam u BiH boravila dvije godine, primijetan je pad optimizma. Ranije su ljudi gajili više nade i očekivali da će se tokom naredne decenije desiti pozitivne promjene, ali to se nije desilo. Tada je preovladavao osjećaj sreće što je rat završen, danas je drukčije. 

Čini se da ova zemlja ima dosta potencijala, posebno među mladima, ali ne nudi im mnogo mogućnosti. Mladim ljudima trebalo bi se dati više prostora. Studenti bi trebali imati više mogućnosti za profesionalni razvoj. Umjetnicima bi trebalo dati puno više povjerenja. Prirodni resursi i turistički kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni za unapređenje imidža zemlje. Takav branding je od ogromne važnosti, a čini se da je ovaj segment u BiH potpuno marginaliziran. Toliko toga bi se moglo uraditi. 

Radiosarajevo.ba: Kako vidite trenutno stanje ženskih prava u našoj zemlji? Koje prakse vam se čine dobre, a na čemu bi trebalo još raditi? 

Suomalainen:  Jednakopravnost između žena i muškaraca ključ je svakog demokratskog društva. Nažalost, žene su i dalje manje zastupljene u politici, osobito u najvišim razinama vlasti, kao što su Vijeće ministara, ali i na lokalnom nivou. Mislim da činjenica da je samo pet žena gradonačelnica izabrano u 2010. dovoljno govori.  

U isto vrijeme, žene su u velikom broju nezaposlene, ili rade na području sive ekonomije, bez prava na sigurne prihode. Istovremeno, vidim i ogroman potencijal žena u privredi i ekonomiji i njihovu volju da organiziraju i registriraju poduzeća i dostignu visok kvalitet. Tu vidim snagu. Žene su pravi stub obitelji - u svakom smislu. 

Misija OSCE-a u BiH prati stanje rodno-uvjetovanog nasilja, ratno, seksualno nasilje i djecu žrtave seksualnog nasilja, te pomaže domaćim vlastima da poboljšaju svoje kapacitete u pravcu prevencije, progona počinitelja i zaštitu žrtava. Od vitalnog je značaja pružanje fizičke zaštite, kao i emotivna podrška žrtvama i svjedocima takvih zločina.

Radiosarajevo.ba: Pitanje nasilja u porodici ponovno je postalo aktuelno u posljednjih nekoliko dana, nakon slučaja ubistva četverogodišnjeg dječaka. Kako to komentirate i koje su akcije koje različiti aspekti društva trebaju napraviti u ovom momentu?

Suomalainen: Bila sam šokirana kada sam čula za ubistvo četverogodišnjeg dječaka. To me je natjeralo na razmišljanje o važnosti društvene odgovornosti i šta je to što svako od nas može učiniti kako bismo spriječili takve tragedije. 

S druge strane, sistem se mora poboljšati - ne samo djelovati i spriječiti nasilje u porodici, već i otkriti potencijalne zloupotrebe. Iz onoga što sam pročitala o slučaju ovog dječaka, postojali su dokazi o zlostavljanju. Nešto je trebalo biti učinjeno prije. Zato podvlačim koliko je važna svijest javnosti. 

Vrlo je bitno učiti i educirati o nasilju u porodici. Na primjer, neke studije pokazuju da djeca ne smatraju nasilje kao lošu stvar ukoliko ih roditelju tuku. Također, studenti će prijaviti seksualno uznemiravanje ili nasilje tek nakon što saznaju šta je seksualno nasilje zapravo i kako se ono može spriječiti. Ako želimo vidjeti da se stvari poboljšavaju, moramo se baviti njima kao višeslojnim izazovom koji zahtijeva angažman svih - vlade, civilnog društva, socijalnih službi, obrazovnih institucija i medija. 

U Finskoj smo imali nedavno sličan, strašan i vrlo tužan slučaj, gdje su roditelju ubili svoju osmogodišnju kćerku. Bez obzira na društvene "sigurnosne mreže" za najslabije, sistem socijalne skrbi ju je iznevjerio. Emotivno sam pozivala na odgovornost nadležne u socijalnim službama. U dotičnom slučaju pristiglo je čak 12 prijava, ali djevojčica je uvijek bivala vraćena roditeljima. I danas me srce boli pri pomisli na to. 

Zagovaram sljedeći princip: Nemojte misliti da će neko drugi poduzeti akciju, to je naša odgovornost! Stalno sebe podsjećam da u mnogim situacijama samo jedna osoba može napraviti razliku.

Radiosarajevo.ba: U govoru koji ste nadavno održali na okupljanju bh. žena u švedskoj rezidenciji, dali ste nekoliko savjeta koji se baziraju na vašem iskustvu žene poltičarke. Možete li ih podijeliti s našim čitateljima/kama?

Suomalainen: Navela sam tri stvari kojih se i sama pridržavam. Prva je neprihvatanje stereotipa koji se nekad nameću ženama, da žena treba da se ponaša na određen način ili donosi određene odluke u životu. Sve smo različite, mi moramo biti u mogućnosti da biramo vlastite puteve, a da za to ne budemo omalovažavane.

Drugo, bivša sekretarka Madeleine Albright je rekla: "Postoji posebno mjesto u paklu za žene koje ne pomažu drugim ženama". Pomagati drugim ženama gdje god sam u mogućnosti je za mene pitanje časti. Bila sam mentorica u bh. monitoring programu za mlade žene, savjetujem i podržavam svoje mlade kolegice i trudim se biti dobra podrška kad god druga žena to od mene zatraži. Također, izbjegavam ogovaranje na osnovu stereotipa. Sve smo različite i sve imamo svoje kvalitete, bez obzira na to da li nosimo kratke suknje, mnogo šminke, imamo li djecu ili ne, itd. 

Rekla sam i da žene trebaju učiti i govoriti same za sebe. U vlastitoj političkoj karijeri u Finskoj, u početku sam se poprilično stidjela kada sam trebala govoriti javno. Onda sam shvatila da je potrebno da se čuje moj glas, ženski glas, pa sam se istrenirala da na svakom mitingu ili okupljanju kažem barem jednu rečenicu ili postavim pitanje. Shvatila sam da je mnogo muškaraca u politici i javnom životu koji nisu ništa kompetentniji od bilo koje žene, oni samo više vjeruju u vlastite sposobnosti. Žene su obično veoma kompetentne da učestvuju u politici ili da vode organizacije, mi samo moramo vjerovati u sebe.

Radiosarajevo.ba: Vaša domovina Finska obično se doživljava kao demokratski visoko razvijena zemlja. Da li su žene u Finskoj dostigle potpunu ravnopravnost? Koje su metode njihove borbe?

Suomalainen: Naša situacija u Finskoj je poprilično dobra, postoji nediskriminatorna legislativa. Imamo kvote za javne pozicije kao što su državni i općinski odbori: odnos između dva spola mora biti 40-60. U politici nemamo kvotu za izabrane zastupnike i vijećnike, no gotovo sve stranke predstavljaju 50% muškaraca i 50 % žena kao kandidate/kinje.

No, ravnopravnost je proces u trajanju. I dalje imamo nevjerovatno visoku stopu nasilja u porodici. Mnogo, mnogo žena i djevojčica ga doživljava, mnogo žena je ubijeno od strane svojih muževa ili partnera. Također u velikim privatnim kompanijama postoji takozvani 'stakleni strop' ispod kojeg se žene zaustavljaju u napretku. No, žene su uporne. Ne smijemo odustati od nekih položaja jer ne želimo snositi odgovornost. 

Radiosarajevo.ba: Spomenuli ste stereotipe, a jedan od prisutnijih je i taj da žena treba u određenom periodu svog života da uđe u brak. Vi svoj 'singl' status ističete u javnosti, pa stoga recite da li ste se ikada susreli sa negativnim komentarima o tome? 

Suomalainen: Sretna sam što ne srećem često ljude koji dovode u pitanje  moje životne izbore. Možda su oni tu, ali ja jednostavno ne obraćam pozornost na njih! Moja vodilja u životu je neovisnost, a možda to nosi i svoju cijenu. U Finskoj politici često možemo sresti osobe koje nisu u braku ili nemaju djecu: u mom gradu Helsinkiju preko 50 % domaćinstava su samci. Ustvari, bilo ko, ko bi doveo u pitanje moju nadležnost ili profesionalnost zbog činjenice da nemam muža ili djecu ispao bi totalna budala .

Radiosarajevo.ba: Koji su trenutni problem u Vašoj misiji u BiH?

Suomalainen: Trenutni prioriteti Misije su: procesuiranje ratnih zločina, borba protiv zločina iz mržnje, edukacija i reforma, te regionalni program stambenog zbrinjavanja. Također radimo na boljem upravljanju i ravnopravnosti spolova. BiH je država koja sudjeluje u OSCE-u, stoga su prioriteti te zemlje također i naši. Naša misija je također nastojati olakšati dijalog između različitih strana u sporu u spomenutim područjima.  

Ja lično ulažem mnogo truda u ostvarivanju tih ciljeva, ali željela bih vidjeti da ova lijepa zemlja krene naprijed. Stekla sam mnogo prijatelja u BiH i inspirirana sam energijom koju ljudi ovdje imaju. Stanovnici BiH zaslužuju dobru budućnost i zbog toga smo i mi tu da pomognemo .

Radiosarajevo.ba: Kako provodite slobodno vrijeme? 

Suomalainen: Volim prirodu, šume i jezera. U Helsinkiju živim na kraju grada, blizu velike šume gdje  vodim svog psa u šetnju, berem voće i gljive, a zimi idem na cross-country skijanje. Ja sam također muzičarka, sviram saksofon i flautu, te sam svirala s nekim jazz orkestrima. Ja ne bih mogla živjeti bez odlaska u prirodu i bez muzike u svom životu!

Radiosarajevo.ba: Hvala za razgovor i mnogo sreće!