Nina Hadžić: Miks digitalne i tradicionalne umjetnosti

Umjetnica Nina Hadžić, rođena u Banjoj Luci 1985. god., završila je odsjek za grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a umjetničkoj je sceni poznata po svojim eksperimentima sa karikaturom. 

Kanadska galerija Stoneworx iz grada Calgary, Alberta u novembru je prošle godine ugostila našu karikaturisticu koja je bila prvi rezidentni umjetnik ove galerije.

Razgovarala: Lejla Čolak, Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba: Otkud Nina u svijetu karikatura?
Nina: Sam interes za karikaturu proizašao je iz mog akutnog bavljenja grafikom na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje je konstantno forsiranje grafike uslovilo da na kraju posegnem za nečim drugačijim, naprednijim od klasične grafike i klasičnog crtanja. Vremenom je klasični crtež evoluirao u digitalni, odnosno, uključila sam još jedan medij u to - kompjuter. 

A sam interes je još uvijek tu, tapka u mjestu zadnjih 4, 5 godina i baš se nekako balkanski udomaćio.

Radiosarajevo.ba: Kad i kako je nastala tvoja prva karikatura?
Nina: Moja prva karikatura je bila samo skica, jedna u nizu, te je predstavljala bijeg od klasičnog akademskog crteža, grafike, slikanja, te danonoćnog boravka na ALU. Tematika tih skica su uglavnom bili portreti familije, prijatelja i poznanika iz jednog prostog razloga - crtanje portreta mi je najbolje išlo od ruke.

Radiosarajevo.ba: Ko/šta je tvoja najveća inspiracija, utjecaji iz svijeta likovne umjetnosti, muzike, filma...?
Nina: Ne podliježem nikakvom klasificiranju po pitanju umjetnosti, muzike ili filma, te se moja ljubav prema tome aktivira u zavisnosti od raspoloženja ili situacije u kojoj se nalazim.

Primjera radi: inspiracija mi može nadoći kupujući voće na pijaci ili pak prilikom mog kontakta sa starijim kolegama u nekoj neobaveznoj priči; o njihovom dobu ili starim, nepoznatim prijateljima-umjetnicima...

Radiosarajevo.ba: Šta je zaslužnije za svoje uspjehe - talenat ili naporan rad?
Nina: Znam jako puno primjera talentovanih ljudi koji su uspjeli u svijetu umjetnosti veoma brzo sa jako malim opusom radova, a s druge strane, poznajem i ljude koji nemaju talenta, ali su se s napornim radom su se uspjeli probiti.

Ja sam mišljenja da su u svemu tome i talenat, a još manje naporan rad, zanemarivi. Najbitnija je ljubav prema tome što radiš (i čime se baviš), kao i doza zabavi koje ona donosi sa sobom.  

Radiosarajevo.ba:  Kako nastaje jedna tvoja karikatura, od zamisli, pa do realizacije?
Nina: Vrsta umjetnosti koju ja forsiram spada u domen digitalne, sa primjesama tradicionalne umjetnosti. Proces ide ovako: najprije napravim skicu na papiru tuš perom, potom skeniram, zatim slijedi kolorizacija u Photoshopu i eventualne minimalne prepravke. 

Radiosarajevo.ba: Nedavno si boravila u Kanadi, izlažući u galeriji Stoneworx. Kako je uopšte došlo do suradnje, te kakvi su tvoji dojmovi?
Nina: Na prijedlog nekoliko prijatelja, priključila sam se na Facebook i DeviantArt, gdje sam redovno postavljala radove, te tako počela da komuniciram sa drugim umjetnicima i ljubiteljima te vrste umjetnosti.

Nakon kraćeg vremena, kako sam usavršavala svoj stil, Douglas McKinnon me je primjetio na Facebooku i nakon praćenja moje aktivnosti, dao mi je prijedlog da održimo izložbu mojih karikatura preko njegove galerije Stoneworx u Kanadi. 

Iskreno, za mene je sve to skupa bio jedan veliki kulturološki šok; za razliku od naših umjetnika, čije su mogućnosti skučene, pa tako i same šanse za napredovanje, vani je u potpunosti druga priča -  sve je ponuđeno 'na dlanu' i jedino što je bitno jeste da imaš volju za nečim. 

Radiosarajevo: Učestvovala si u izradi murala u istoimenoj galeriji.
Nina: Na ideju za mural je došao Douglas McKinnon, vlasnik Stoneworx galerije. Mural je zamišljen kao zajednički projekat umjetnika iz dva različita svijeta: poslijeratne Bosne i Kanade, zemlje mira i prosperiteta. Umjetnici koji su radili na muralu su: Daniel Audet (slikar), Alicia Hoogveld (fotografkinja), Lisa Heinricks (slikarka), Tobias Luttmer (skulptor) i Douglas McKinnon (slikar, galerist). Desetometarski mural je bio podijeljen na: 3 ratna, 1 dio sa mixom prikaza rata i mira i 3 sa prikazom mira. 

Ratni dio je inspirisan događajima iz Bosne i Hercegovine, a korištene su većinom ratne fotografije iz tog doba, kao i moj pokušaj da pojasnim kako su ljudi preživljavali u to doba. 

Centralni dio je prikaz čeliste Sarajeva, Vedrana Smajlovića, kako sjedi i svira okružen kosturskim glavama i notama. Zanimljivo je napomenuti da je knjiga tog mjeseca organizacije One Book, One Calgary, bila upravo ''The Chellist of Sarajevo'' Steven Gallowaya i ljudi su, gledajući nastanak murala (jer smo radili na njemu u hodniku Art Centrala) lako prepoznali ko je u pitanju.

Zadnji dio uglavnom prikazuje lični pogled umjetnika na mir; tu su prikazi žena, sirena, cvijeća, livada, djece i sl.

Mural se nalazi u zakrivljenom hodniku jednog ofisa, gdje osoba koja želi da stigne do vrata, mora proći pored murala gledajući prvo ratne scene, scene nasilja i strahota, a zatim dio sa mirom, završavajuci sa majkom koja nježno drži svoje dijete u naručju.

Radiosarajevo.ba: Kakve su bile kritike i reakcije posjetilaca galerije i planiraš li nastaviti tu suradnju?
Nina: Reakcije su uglavnom bile pozitivne, osim jedne male zamjerke: određena 'morbidna' i tamna linija ilustracija koja karakteriše moje radove.

Ponovni odlazak u Kanadu je definitivno u planu, kako zbog eventualne samostalne izložbe, tako i  realizacije novih projekata na kojima već radimo.

Radiosarajevo.ba: Na kojim si još izložbama izlagala svoja djela?
Nina: Pitchwise festival of womens art Sarajevo, Međunarodna izložba ''Facing the climate'' Beograd,  Zimnica 2 Tuzla, 4 Tuned Cities (Priština, Amsterdam, Sarajevo i Skopje), dvije samostalne izložbe u Sarajevu, jedna u Maglaju, zatim u Španiji…

Radiosarajevo.ba: Pored ljubavi prema karikaturama, čime se još baviš?
Nina: Radim političke karikature za online magazin Buka, komercijalne ilustracije (npr. za izdavačku kuću Sarajevo Publishing- ilustracije za udžbenike osnovnih škola), murale… uz to i razvijam pite i pravim japrake (smijeh).

Više njenih radova možete pogledati ovdje i ovdje.