Merima Ključo: Muzičko putovanje sarajevske Hagade

Merima Ključo, jedna od najboljih svjetskih solistica na harmonici koja živi i radi u Los Angelesu, a koju bosanskohercegovačka publika poznaje po saradnji s Amirom Medunjanin i po scensko-muzičkoj poemi Sarajevska crvena linija, posljednjih sedmica osvaja SAD svojim najnovijim projektom, Sarajevska Hagada: Muzika knjige. Multimedijalni performans u kojem osim Merime učestvuju i pijanista Seth Knopp i vizuelni umjetnik Bart Woodstrup, nesvakidašnje je odavanje počasti dragocjenom djelu kulturne baštine Bosne i Hercegovine, sarajevskoj Hagadi i svojevrstan prevod jevrejskog iluminiranog rukopisa iz 14. vijeka u svijet savremene muzike.

Na ovaj poduhvat bh. umjetnicu na harmonici ponukala je historijska priča o stotinama godina dugačkom putovanju sarajevske Hagade svijetom, o njenom čuvanju i spašavanju, a koju u svom romanu Ljudi knjige opisuje dobitnica Pulitzerove nagrade Geraldine Brooks. Brooks se 1994. godine našla u opkoljenom Sarajevu kao dopisnica Wall Street Journala. Dok je provodila tmurne ratne dane zajedno s ostalim stranim novinarima smještena u hotelu Holiday Inn, do njih je došla jedna lijepa vijest: pronađena je i sačuvana sarajevska Hagada. Fascinirana pričom o nastanku Hagade u vrijeme kad su Jevreji, muslimani i kršćani u Španiji živjeli u miru, kao i više ili manje vjerovatnim pričama o tome kako su rukopis neprocjenjive vrijednosti kroz godine spašavali ljudi različitih nacija i konfesija: u Veneciji katolički svećenik, od nacističkog uništavanja direktor Zemaljskog muzeja dr Jozo Petrović, potom i orijentalista i kustos Derviš Korkut, a naposljetku, u okupiranom Sarajevu, prof. dr Enver Imamović, tadašnji direktor Zemaljskog muzeja. Boraveći u Sarajevu za vrijeme rata, Brooks je shvatila koliko Hagada znači Sarajlijama slušajući priče o tome kako su ljudi svih religija trošili svoje zadnje novce na kopije ove knjige. Geraldine Brooks je nekoliko godina kasnije odlučila priču o putovanju sarajevske Hagade pretočiti u roman. Rezultat njenog rada je roman koji, kako sama Brooks kaže, "pripovijeda o tome kako su stvari koje nas ujedinjuju uvijek jače od onih koje nas razdvajaju".

Roman Ljudi knjige najzaslužniji je za nastanak multimedijalnog performansa Sarajevska Hagada: Muzika knjige. Merima Ključo za portal Radiosarajevo.ba govori o knjizi koja ju je inspirisala da se upusti u ovaj poduhvat, o muzičkim utjecajima koje performans sadrži, kao i o svojoj ličnoj vezi s nevjerovatnom pričom o sarajevskoj Hagadi.

"Prije otprilike četiri godine, dobila sam na poklon knjigu Geraldine Brooks People of the Book. Inspirisana tom fascinantnom knjigom postala sam opsjednuta idejom projekta koji bi muzički i vizuelno pratio put Hagade od Španije do Sarajeva. Uz pomoć moje prijateljice Aide Kalender, napisala sam projekat koji bi predstavljao muzičko uprizorenje ove knjige. No njegova realizacija se nije desila dok Yellow Barn, jedan od najpriznatijih svjetskih centara za kamernu muziku, nije prepoznao ideju projekta i pozvao me u rezidenciju u oktobru 2013. i martu 2014. kako bih realizovala ovu ideju. Osim toga, ponosna sam i počastvovana da sam bila izabrana među deset finalista od strane Fondacije za jevrejsku kulturu Nova jevrejska kulturna mreža (Fondation for Jewish Culture - New Jewish Culture Network) koja se bavi promovisanjem umjetnosti u Sjevernoj Americi i podržava nove i inovativne projekte. Oni su također prepoznali vrijednost ovog projekta i ovakva pobjeda je značila mnogo njegovom ostvarenju kao i njegovoj promociji", priča Ključo za naš portal.

Osim finansijske podrške projektu, Fondacija je organizovala turneju po Sjevernoj Americi. Koncertu u Bostonu, koji je bio rasprodan dvije sedmice unaprijed, prisustvovala je i Geraldine Brooks. Bio je to prvi susret Merime Ključo s autoricom knjige koja ju je inspirisala na komponovanje.

"Bogata historija knjige poslužila je kao inspiracija za muzički i vizuelni put kroz različite kulture, njihove muzičke tradicije, religijske utjecaje. Pokazuje kako spašavanje ove vrijedne knjige spaja mnoge ljude različitog porijekla, stvarajući jedan metafizički dijalog koji prevazilazi vrijeme i prostor."

Spoj tradicije Jevreja i BiH sa savremenom muzikom

Performans koji je prije nekoliko dana u Bostonu doživio svoju premijeru, a potom krenuo na put po SAD-u sadrži utjecaje različitih muzičkih tradicija, u prvom redu tradicionalne motive sefardskih Jevreja.  

"Kompozicija za harmoniku i klavir, koja se sastoji od 12 stavova, je 50-minutna savremena muzička ilustracija puta Hagade kroz njenu dugu istoriju. Spaja tradicionalne motive sefardskih Jevreja Španije, Italije, Austrije i Bosne i Hercegovine kao i bosanske tradicionalne motive, sa savremenim kompozicijskim tehnikama; ograničenom aleatorikom i elementima savremenih klavirskih tehnika gdje, između ostalog, tretiram klavirske žice kao žičani instrument. Harmonika prati tradicionalne motive, ali često i sa savremenim efektima - klasterima i različitim tehnikama mijeha - oslikava emocionalni karakter Hagadinog puta", kaže Ključo i dodaje da je oduvijek bila opčinjena sefardskom muzikom, koja je vrlo slična bosanskoj tradicionalnoj muzici.

"Uvijek sam bila opčinjena sefardskom muzikom. Njeni korijeni potječu iz muzičke tradicije jevrejskih zajednica u srednjovjekovnoj Španiji, i odatle je prenesena na Balkan gdje su se sefardski Jevreji još od davne 1492. godine, nakon protjerivanja iz Španije, naselili. Sefardi promatraju običaje i isprepliću jevrejsku kulturu s kulturom svojih usvojenih zemalja. To je rezultiralo muzičkom sličnošću. Na primjer, u Bosni, Sefardi koriste iste ljestvice i ritmove koje čujemo u bosanskoj tradicionalnoj muzici. Njihove pjesme dijele istu emociju, istu radost, istu tugu. Zapravo na kraju oni dijele istu zemlju, iste običaje, tradicionalnu kuhinju. Uče jedni od drugih. Većinu sefardskih pjesama sam naučila od moje drage Flory Jagode, koja je ekspert u polju sefardske muzike. Flory je sefardska Jevrejka koja je napustila Bosnu za vrijeme drugog svjetskog rata i sada živi u Washingtonu. Mi se razumijemo na više nivoa jer dijelimo vrlo sličnu sudbinu s razlikom od nekoliko decenija."

Ovu kompoziciju za harmoniku i klavir vizuelno dopunjuje djelo umjetnika Barta Woodstrupa, u kojem su svoje mjesto našle i ilustracije iz same Hagade.

"Vizuelni umjetnik Bart Woodstrup je stvorio slikovitu pozadinu za muziku koja suptilno prikazuje različite prizore s istorijskog puta Hagade i kombinuje ih s ilustracijama iz same knjige. Također koristi boje koje se nalaze na ilustracijama u knjizi, kao i fleke i mrlje od starosti koje su se kroz vrijeme stvorile na knjizi, oživljavajući te komponente različitim tehnikama digitalne animancije. Negov rad je skoro u potpunosti ostvaren korištenjem materijala iz knjige, a opet je tako usmjeren da se na apstraknom nivou stopi s muzičkom kompozicijom stvarajući jedno potpuno unikatno audio-vizuelno iskustvo."

Putovanje Hagade i lično iskustvo egzodusa

Fascinacija Merime Ključo sarajevskom Hagadom, njenim šest stotina godina dugačkim putovanjem od Španije do Bosne i Hercegovine, spašavanje vrijednog rukopisa od historijskih nedaća i progona, nije objašnjiva samo neospornom vrijednošću same Hagade, nego i poistovjećivanjem sa sudbinom knjige. Merima Ključo rođena je u Livnu, Srednju muzičku školu završila je u Sarajevu, a nakon što je uslijed rata bila prisiljena napustiti BiH, živjela je u Rotterdamu, Amsterdamu, Bremenu, Los Angelesu.

"Sarajevska Hagada je priča o opstanku i na neki način jeste metafora moje lične priče. Put Hagade podsjeća na moj vlastiti život i ‘egzodus’ kroz koji sam prošla. Bila sam prisiljena napustiti svoju zemlju, u najčudnijim i najtežim okolnostima. Hagada je u svom putovanju pretrpjela transformacije koje ju čine još više posebnom dajući joj bogatiju istoriju, i odražavaju njen prolaz kroz različite kulture. Također putujem oko svijeta i sa svakim putovanjem dobijam novi ‘biljeg’, pozitivan ili negativan, ali me ta putovanja obogaćuju novim iskustvima, a istovremeno kroz moju muziku dijelim kulturu i tradiciju s drugima."

I dok projekat Sarajevska Hagada: Muzika knjige opčinjava Amerikance, u Bosni i Hercegovini ne postoji interes za ovakvu vrstu promovisanja naše kulturne baštine. Merima Ključo za naš portal kaže da, nažalost, nijedna institucija u BiH nije bila zainteresovana da podrži nastanak ovog multimedijalnog performansa na bilo koji način, niti postoje planovi za predstavljanje ovog djela u Bosni i Hercegovini.