Junaci bez ulica: Wittek i Iveković

Alexander Wittek i Ćiril Metod Iveković su među onima koji nemaju ulicu uglavnom gradu naše zemlje, a zasigurno su je zaslužili.

Riječ je o arhitektima koji su ostavili veliki trag u Bosni i Hercegovini, ali i tvorcima jedne od najljepših zgrada u našoj zemlji - Gradskoj vijećnici Sarajevo.

Alexander Wittek

Aleksandar Wittek rođen je u Sisku, 12. oktobra 1852., gdje je živio do 1870. godine. Seli u Graz i Beč, gdje je 1875. godine diplomirao arhitekturu.

Sarajevski Sebilj kojeg mi danas poznajemo izgrađen je 1891. godine. Prema nekim navodima gradio ga je Josip Vancaš, dok je prema drugim arhitekta jednog od najvećih simbola Sarajeva bio upravo Aleksandar Wittek. U Brčkom je projektovao Kuću Alijage Kučukalića koja je 2003. godine proglašena nacionalnim spomenikom.

Najznačajnije Wittekovo djelo sigurno je sarajevska Vijećnica, koju je počeo graditi 1882. godine.

U potrazi za inspiracijom Wittek je više puta posjećivao Kairo i Španiju.

Aleksandar Wittek nije dočekao završetak izgradnje sarajevske Vijećnice. Preminuo je u maju 1884. godine u Grazu. Prema jednom izvoru  navodno, zbog nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli Vijećnice, umno obolio i izvršio samoubistvo. Drugi izvori navode kako je preminuo od tuberkuloze.

Ćiril Metod Iveković

Iveković je rođen u Klanjecu, u Hrvatskoj 1864. godine.

Iveković je Višu obrtnu školu pohađao u Beču, gdje je krajem 80-ih godina devetnaestog stoljeća diplomirao arhitekturu na Akademiji likovnih umjetnosti.

Nakon poslova u Zagrebu, Rijeci i Beču, Iveković postaje građevinski savjetnik i arhitekt pri Zemaljskoj vladi u Sarajevu, gdje je naslijedio projekt Gradske vijećnice.

Ćiril Iveković je 1895. godine radio na jednoj džamiji sa medresom u Travniku i obnovio Ali-pašinu džamiju u Sarajevu.

Radio je i kao profesor  arhitekture na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu gdje je i umro u maju 1933. godine.

Rad na sarajevskoj Vijećnici

Projekt Gradske vijećnice Sarajevo prvobitno je ponuđen arhitekti Karlu Paržiku, ali se projekt nije svidio ministru Benjaminu Kalaju, te je izrada novog projekta ponuđena Alexandru Witteku.

Dva arhitekta veže još jedna vijećnica. U Brčkom je 1892. godine izgrađena Gradska vijećnica prema idejnom projektu Aleksandra Viteka i izvođačkom projektu Ćirila Ivekovića.
ebrcko.net

Oba projekta imaju tlocrt u formi istostraničnog trokuta sa centralnom aulom i ugaonim kulama.

Razlike u odnosu na Paražikov projekt prevenstveno su u izboru dekorativno-plastičnih elemenata i rješenja ugaonih kula.

Iveković je preuzeo projekt sa neznatnim preinakama Wittekovog rješenja, a koje više spadaju u domen primjene stilski čistijih elemenata. Iveković je još više naglasio izvučeni srednji rizalit južnog, glavnog pročelja.

Vijećnica je svečano otvorena 20. aprila 1896. godine kada je predata na korištenje Gradskom poglavarstvu koje je zgradu koristilo do 1949. godine kada je ustupljena Narodnoj i Univerzitetskoj biblioteci. Gradnja objekta koštala je 984.000 kruna, a za namještaj je dato 32.000 kruna.

Od agresorskih granata, u noći 25. na 26. avgust 1992. godine Vijećnica je zapaljena, a sa njom i oko dva miliona knjiga, članaka i časopisa.