Josip Vancaš, Mađar koji je sačuvao bh. tradiciju

Na današnji dan prije 155 godina rođen je Josip Vancaš, mađarski arhitekta bez čijih građevina bi danas bilo izuzetno teško zamisliti panoramu Sarajeva. Vancaš je u glavnom gradu BiH proveo punih 38 godina, a njegova djela poput Katedrale, Predsjedništva BiH, Pošte, Hotela Central i danas su među najvrijedniim zanmenitostima Sarajeva. 

Vancaša svojataju svi, i Hrvati i Slovenci ali ostaje činjenica da je on od 1883. do 1921. živio i radio u Sarajevu te da je zaslužan za održavanje tradicije više od nekih bosanskohercegovačkih graditelja, naročito zbog činjenica da je u svojoj gradnji njegovao bosanki stil. Kao zastupnik u bosansko-hercegovačkom saboru podnio je 1911. Rezoluciju o zaštiti spomenika kulture u BiH.

Josip Vancaš rođen je u Sopronu, a studirao na Visokoj tehničkoj školi u Beču 1876-81 a potom radio u atelieru F. Fellnera i H. Helmera, te kod Fridriha Schmidta od kojih usvaja primjenu eklektičko-istorijskih stilova. Na poziv bosanske vlade u Sarajevo dolazi 1883. godine gdje je proveo najveći dio života i bio vodeća ličnost u arhitekturi. Bio je neobično produktivan, a iza sebe je ostavio opus kakvim se niti jedan arhitekta danas nemože baviti.

Naime, za vrijeme djelatnosti u Bosni 1883-1921 sagradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka,10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, 6 hotela i kafana i izveo niz pregradnja. Radio je nacrte za oltare te za stambene i crkvene interijere. Danas jedna od ulica u centru Sarajeva nosi Vancaševo ime.

Sarajevska Katedrala

Vancaš je uradio projekat za izgradnju Katedrale u Sarajevu kombinujući elemente romanike i gotike, i tako stvorio sintezu po kojoj se ovaj objekat izdvaja od ostalih te vrste. Za izgradnju sarajevske Katedrale i zgrade Zemaljske vlade, 1889. godine odlikovan je viteškim križem Franje Josipa I, a 1898. odlikovao ga je i papa Lav XIII viteškim križem Sv. Georga.

Hotel Grand, Vječna vatra

Prvobitno, objekat je bio Grand hotel. Objekat je nastao 1893. godine, a otvoren je 1895. godine.Projektanti su bili Karlo Paržik i Josip Vancaš. Pročelje zgrade je građeno u duhu rane renesanse.

Vojna pošta u Sarajevu

Josip Vancaš projektovao je i ovu poznatu zgradu u Sarajevu, što je i zapisano u holu iznad vrata Vojne pošte. Izgrađena je 1913. godine u stilu recesije, uz neodoljivo podsjećanje na Bečku Poštansku kasu.

Hotel Central

Na mjestu Ajas-pašine džamije koja je izgorjela u požaru 1879. godine, 1889. godine sagrađen je "Ajas-pašin dvor" - kasnije hotel "Central", drugi moderni hotel u Sarajevu (prvi je bio hotel "Evropa"), koji je s početka izdan u zakup gostioničaru Kunertu. Građenje je izvedeno po projektu arhitekte Josipa Vancaša, a o trošku gradskog vakufa.

Crkva Sv. Ante Padovanskog na Bistriku

Crkva Sv. Ante Padovanskog posljednji je izvedeni sakralni objekt  Josipa Vancaša u Sarajevu.. Crkva je izgrađena u vidu trobrodne bazilike s petostranom oltarskom apsidom i poprečnim transeptom u kome su sakristije i oratorij iznad njih. U bočnim lađama međusobno, zidom odvojenim, situirane su po tri kapelice u kojima, umjesto ranijih oltara i ispovjedaonica stoje oltarne slike i mala klecala, te pet velikih drvenih postaja križnog puta kipara Zdenka Grgića.

Zgrada Zemaljske vlade (Predsjedništvo BiH)

Vancaš se odlučio fasadu zgrade Zemaljske vlade uraditi u stilu firentinske rane renesanse. Zgrada zahvata prostor od 70 metara dužine i 65 metara širine, sa ukupnom površinom od 3.082 metara kvadratnih i sa ukupno 203 prostorije. U prizemlju je svojevremeno bio predviđen smještaj za oficire, stražu i portire, zatim banke, odjeljenja šumarstva, katastarski arhiv, Zemaljsku kasu, ekonomat i stanove za čuvare. Na prvom spratu smješten je Svečani salon visine 2 sprata, a na drugom spratu predviđen je bio smještaj za ostala četiri odjeljenja Vlade, Vrhovnog suda, Duhanskog inspektorata, Računskog departamana i Rudarskog satništva.

Josip Vancaš je umro je u Zagrebu 15.12.1932.